hrvatski

Razvitak agroturizma na području grada Zagreba i okolice

Usluge agroturizma trenutno koristi svega 4, 7% stanovnika Grada Zagreba. Najveće prepreke su: nezainteresiranost, neinformiranost, te manjak ponude. Zagrepčani najčešće posjećuju svega par domaćih destinacija, te agroturistička gospodarstva u Sloveniji, Italiji i Austriji. Dio ispitanika poistovjećuje izletišta u ruralnom prostoru s agroturističkim gospodarstvima. Većina ispitanika na gospodarstva dolazi sa obitelji (72%). Isto tako, većina njih na agroturističkim gospodarstvima kupuje poljoprivredno proizvode, najčešće vino, rakiju i sir. Prosječna prag cijena za noćenja sa doručkom na turističkom gospodarstvu je 170 kuna po osobi, a za objed 83 kune. Većina anketiranih drži da je ponuda agroturizma u okolici grada slaba ili gotovo nikakva. Isto tako, zagrebačko tržište slabo je informirano o ponudi agroturističkih gospodarstava. Polovica ispitanih zainteresirana je za odmor na agroturističkim gospodarstvima u okolici Grada Zagreba. Većina ispitanih (47, 1%) namjerava koristiti agroturističke usluge. Prosječan agroturist, očima ispitanika, je stanovnik grada, ljubitelj prirode i zdrave hrane, sklon selu i starim običajima, željan mira i prirode, srednje i više životne dobi te jednostavna osoba. Poželjno agroturističko odredište treba imati slijedeća obilježja: prirodni ugođaj, gostoljubivost, kvalitetnu hranu, udoban smještaj i uređen okoliš. Mlađu populacija dodatno zahtjeva ponudu sportskih i kulturnih sadržaja. Na ponovni dolazak na isto agroturističko gospodarstvo najviše utječu dobra hrana, ugodna atmosfera te ljubaznost članova gospodarstva. Cijena hrane i usluge je manje važna. Ruralno područje Grada Zagreba i njegova okolica imaju niz pretpostavki za razvitak agroturizma: blizina metropole, reljefna i kulturološka raznolikost, tradicionalna poljoprivreda te veliki broj sela s očuvanim objektima graditeljske baštine. Međutim, potencijal još nije niti približno iskorišten. Postoji interes poljoprivrednih gospodarstva u okolici Zagreba za ulazak u agroturizam (7, 3%). Većina ispitanih drži da će agroturizam povećati njihove prihode i standard te olakšati prodaju poljoprivrednih proizvoda. Većina ispitanih očekuje da će se u buduće pogoršati položaj poljoprivrede, a poboljšati položaj agroturizma. Najveće opasnosti za agroturizam su zakonski propisi i administracija. Najveće prepreke za ulazak OPG-a u agroturizam su nedostatak novca, administrativne prepreke, posebice nepoznavanje i nedorečenost propisa, nedostatak znanja te manjak stručne pomoći. Najveću pomoć pri pokretanju agroturizma gospodarstva očekuju od lokalne samouprave (69, 9%). Tržni potencijal zagrebačkog tržišta za agroturističkim uslugama procjenjuje se na oko 20 milijuna kuna. Pod pretpostavkom da se otvori 60 novih agroturističkih gospodarstava oni bi na ovom tržištu ostvarivali godišnji prihod od oko 330.000 kuna, punu zaposlenost jedne osobe na gospodarstvu i neto mjesečnu plaću oko 5.800 kuna. Za ostvarenje ovoga projekta potrebna su ulaganja od 17 milijuna kuna ili oko 280.000 kuna prosječno po gospodarstvu

agroturizam; Zagreb; rvatska

nije evidentirano