hrvatski

Prirodne i umjetne patine na bronci

U ovom radu je razmatrano je nastajanje i struktura prirodnih patina na bakru i bakrenim slitinama te mogućnosti dobivanja umjetnih patina kemijskim i elektrokemijskim putem. Analiziran je nastanak i utjecaj kiselih kiša na okoliš posebice na kulturne spomenike i umjetnička djela. Ljudsko djelovanje prouzročilo je neravnotežu u omjeru plinova u atmosferi što je uzrok nastajanju kiša sa sniženom pH vrijednošću koje nazivamo kiselim kišama. Ugljični (CO, CO2), dušični (NO, NO2) i sumporni (SO2, SO3) oksidi u kemijskim reakcijama sa vodom iz atmosfere stvaraju ugljičnu, dušičnu i sumpornu kiselinu, a te kiseline su ono što tako nastalu kišu, snijeg ili maglu čine opasnom. Kisele kiše uzrokuju povećanu koroziju metalnih konstrukcija izloženih atmosferi. Korozija je uzrok je znatnih gubitaka u gospodarstvu svake zemlje. Uslijed korozije, na građevinama i skulpturama nastaje prirodna prevlaka korozijskih produkata nazvana patinom. Patina se sastoji od različitih kemijskih spojeva kao što su oksidi i karbonati koji se formiraju na površini metala koji je dugotrajno izložen atmosferi. Prirodne patine često imaju zaštitno djelovanje te sprječavaju daljnju koroziju metala. Mnogi faktori, kao sastav i mikrostruktura bronce te utjecaj okoliša utječu na kemijski sastav i strukturu prirodne patine. Stvaranje prirodne patine je dugotrajan proces koji prolazi kroz puno faza. Zbog tako dugog formiranja prirodne patine postoji potreba za umjetnom patinom. Umjetno patiniranje ima komercijalnu primjenu ali je također važno i za znanstvena istraživanja o mogućnostima zaštite arheoloških patiniranih predmeta

patina; bronca

nije evidentirano