hrvatski

Potencijal facelije, stočnog graška i ozime grahorice kao pokrovnih usjeva u ekološkom ratarenju

Upotreba pokrovnih usjeva priznata je i poznata metoda za održavanje ugorenosti tla, zaštite tla proti v vremenskih neprilika, konzervacije hraniva u tlu te čak i borbe protiv korova. Konzervacija dušika od prethodnih usjeva je čak važnija funkcija, posebice u ekološkoj poljoprivredi gdje je upotreba mineralnih dušičnih gnojiva izrijekom zabranjena. Pokus postavljen blizu Valpova, na eutričnom smeđem tlu, tijekom sušnije 2007. i vlažnije 2008. godine, imao je za cilj istražiti učinke sjetve različiti h pokrovnih usjeva i njihovih kombinacija na stvaranje nadzemne biomase, te utvrditi količine dušika koju ostavljaju slijedećem usjevu. Pokus je postavljen kao potpuno slučajan blok raspored u četi ri repeti cije, s pet tretmana pokrovnih usjeva iza soje (Glycine max L.): F – facelija (Phacelia tanaceti folia L.) ; P – stočni grašak (Pisum arvense L.) ; V - ozima grahorica (Vicia vilosa L.) ; FP – mješavina F i P ; te FV – mješavina F i V. Proizvedena biomasa pokazala je da su najprinosniji tretmani F, FV i V, dok najviše dušika ostavljaju tretmani V i FV. Tretmani FP i P pokazali su se najmanje pogodnima u danim agroekološkim uvjetima ekološke proizvodnje usjeva.

facelija ; stočni grašak ; ozima grahorica ; biljna masa ; dušik

nije evidentirano