Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 408673

Protagorin i suvremeni relativizam


Tadić, Ivan
Protagorin i suvremeni relativizam // Diktatura relativizma / Nikić, Mijo ; Lamešić, Kata (ur.).
Zagreb: Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, 2009. str. 41-76 (pozvano predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)


Naslov
Protagorin i suvremeni relativizam
(Protagoras and modern relativism)

Autori
Tadić, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Diktatura relativizma / Nikić, Mijo ; Lamešić, Kata - Zagreb : Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, 2009, 41-76

ISBN
953-231-078-9

Skup
Diktatura relativizma

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 16. 06. 2007

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Protagora; relativizam
(Protagoras; relativism)

Sažetak
U prvomu dijelu ovoga poglavlja raspravlja se o Protagorinu relativizmu, polazeći od njegove tvrdnje „ čovjek je mjera svih stvari” , koja je shvaćena kao magna charta – povelja - zapadnoga relativizma, iznose se različite poteškoće i shvaćanja pojmova: čovjeka, mjere i stvari, spominje se i Protagorinu agnostičku misao o bogovima. U drugomu dijelu govori se o različitim zbunjenostima, koje je izazvala Protagorina misao: aletičkoj, ontologijskoj, ćudorednoj, bogoslovnoj i o težnji za zaradom, za čim su sofisti težili, čime su filozofiju pretvorili u sredstvo za zaradu. Međutim, i u tomu relativizam zakazuje, što pokazuje spor Euatla i Protagore. U zadnjemu dijelu iznosi se kako se danas relativizam definira i shvaća, nakon čega se donosi Husserlovu kritiku relativizma, potom se uspoređuje neke vidove antičkoga i suvremenoga relativizma, nazivajući antički slabim a suvremeni jakim relativizmom. Suvremeni se relativizam nameće pomoću medija i oblikuje svijest i obrazac življenja i ponašanja u društvenoj svakodnevici, nudeći ono što ljudima najviše godi. On se želi prikazati kao temelj demokracije, pluralizma, podnošljivosti, dijaloga itd. Na primjeru pobačaja pokazuje se da relativizam u tomu najjače očituje svoju diktaturu i to pod izlikom majčine i „ demokratske” slobode. Sloboda koja ubija čovjeka i njegovu slobodu nije prava sloboda. Taj primjer pokazuje da relativizam ne može štititi čovjeka u njegovim temeljnim pravima, kao što je, primjerice, pravo na život, pa zato ne može biti temelj demokracije. Zbog toga temelj demokracije, pluralizma, podnošljivosti, dijaloga, života, suživota itd. mora biti poštivanje dostojanstva ljudske osobe, kao Božje slike, što zagovara kršćanstvo. Na kraju je Protagorina misao o čovjeku kao mjeri preoblikovana u misao: „ dostojanstvo ljudske osobe je mjera čovjekova osobnoga i društvenoga ponašanja, onoga koje je već takvo da to i ostane a onoga koje nije takvo da to postane.” To se najbolje može ostvariti ako se Boga prizna temeljem i stvoriteljem bitka, apsolutnom istinom, ciljem i glavnim osloncem osobnoga i društvenoga života.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
191-1911112-1087 - Stjepan Zimmermann (Dario Škarica, )

Ustanove
Institut za filozofiju, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Ivan Tadić, (216375)