hrvatski

Utjecaj genotipa i tretiranja sjemena na elemente prinosa i kvalitete šećerne repe

Istraživanja su vršena tijekom 2006. i 2007. godine na eutričnom smeđem tlu, gdje je od 2003. godine do danas detektirano prisustvo patogene gljive Rhizoctonia solani. U pokusu su korištena dva hibrida šećerne repe tolerantna na R. solani te dva hibrida osjetljiva na patogenu gljivu. Pokus je postavljen po shemi potpuno randomiziranog bloknog rasporeda u 4 ponavljanja i 3 različite varijante tretiranja sjemena: V1 - Kontrola: sjeme tretirano fungicidom Thiram 42 - S (600 ml/100 kg sjemena) ; V2 - Sjeme inokulirano bakterijom Bacillus megaterium (1, 2E10 bakterija/ha) ; V3 - Sjeme tretirano fungicidom Thiram 42 - S (200 ml/100 kg sjemena) + inokulirano bakterijom Bacillus megaterium (0, 6 E10 bakterija/ha). Broj inficiranih biljaka patogenom gljivom Rhizoctonia solani, kao i broj propalih biljaka šećerne repe određen je u fazi 2 - 4 prava lista. Nakon vađenja repe utvrđen je prinos korijena. U "Venema" laboratoriju tvornice šećera Kandit Premijer d.o.o., određeni su digestija, sadržaj K, Na i AmN po standardnim metodama. Na osnovu tih pokazatelja prema Braunschweigerovoj formuli izračunat je prinos čistog šećera po hektaru. Najbolji rezultati dobiveni su varijantom V2, iako u nekim slučajevima nije bilo statistički značajne razlike između varijante V2 i varijante V3.

šećerna repa ; hibrid ; fungicidi ; Rhizoctonia solani ; Bacillus megaterium

nije evidentirano