Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 408099

Šumsko-uzgojna svojstva divlje trešnje (Prunus avium L.) s posebnim naglaskom na proizvodnju sjemena isadnica


Pavelić, Damir
Šumsko-uzgojna svojstva divlje trešnje (Prunus avium L.) s posebnim naglaskom na proizvodnju sjemena isadnica 2006., magistarski rad, Šumarski fakultet, Zagreb


Naslov
Šumsko-uzgojna svojstva divlje trešnje (Prunus avium L.) s posebnim naglaskom na proizvodnju sjemena isadnica
(Forest tree breeding of wild cherry (Prunus avium L.), with special emphasis on productionn of seedlings)

Autori
Pavelić, Damir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Šumarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
13.07

Godina
2006

Stranica
85

Mentor
Oršanić, Milan

Ključne riječi
Divlja trešnja; dormantnost; skarifikacija sjemena; zelene reznice; genotip i rejuvenizacija; optimalni stanišni uvjeti; korelacija između prsnog promjera i promjera krošnje
(Wild cherry; dormancy; mehanical scarification; green cuttings; genotype and rejuvenation; optimum of habitat; corelation between crown and stem diameter)

Sažetak
U specijalističkom magistarskom radu istraživana su šumsko uzgojna svojstva divlje trešnje u sastojini, s posebnim naglaskom na proizvodnju sadnica. Naglasak kod proizvodnje sadnica je istraživanje optimalnih načina pripreme sjemena u svrhu savladavanja dormantnosti sjemena, a u posebnom pokusu ; utvrđivanje mogućnosti zakorjenjivanja zelenih reznica pojedinih klonova i utjecaj rejuvenizacije na njihovo zakorjenjivanje. Istraživanja šumsko uzgojnih svojstava divlje trešnje obavljena su 2000. godine na području šumarije Lipovljani, gospodarske jedinice Jamaričko brdo, odjel/odsjelk 60a. Sjeme divlje trešnje sijano je u rasadniku Šumarskog fakulteta u Zagrebu u sezoni 1999/2000. Reznice su pikirane u srpnju 2000. godine u stakleniku rasadnika Hajderovac, šumarije Kutjevo. Apsolutna težina 1000 sjemenki je: 192, 6 g. Apsolutna težina 1000 plodova je: 1560 g. Težinski odnoa ploda i sjemena je: 0, 1926/1, 56=0, 123 ili udio težine sjemenke u težini ploda je 12, 3%. Potvrđeno je postojanje dvostruke dormantnosti sjemena divlje trešnje ; sa unutarnjom fiziološkom i vanjskom koja je rezultat nepropusnosti koštunice (sklerokarpa). Sjeme koje je mehanički tretirano ; skarificirano brušenjem koštunice i posijano u kasnu jesen pokazalo je značajno bolje nicanje (za 19%) od onog mehanički ne tretiranog, također posijanog u kasnu jesen. Unutarnja fiziološka dormantnost uzrokovana je hormonima inhibitora rasta (apcizinska kiselina-ABA). ovi hormoni nisu sadržani u jednakom količinama u sjemenu istog stabla. Iz tog razloga u slučaju da je sjeme bilo stratificirano u povoljnim uvjetima manje od 90 dana ne dolazi do nicanja svih sjemenki. Razgradnju inhibitora rasta, potiću i ubrzavaju uvjeti bolje izmjene tvari između sjemenke i okolnog supstrata, što je omogućeno postupkom skarifikacije koštunica (vanjska dormantnost uzrokovana je nepropusnošću koštunice). U pokusu zakorjenjivanja zelenim poluodrvenjelim reznicama utvrđeno je da: -Različiti genotipovi (klonovi), pokazuju znatne razlike u uspješnosti zakorjnejivanja reznica. -Utvrđena je razlika u zakorjenjivanju zbog starosti, odnosno stupnja rejuvenilizacije. Kod reznica uzetih sa rejuveniziranih cijepljenih klonova pokazao se je dvostruko bolji uspjeh zakorjenjivanja. -Utvrđeno je višestruko bolje ožiljavanje hormonom tretiranih reznica od onih netretiranih. -Usporedbom reznica sa i bez reduciranja lisne površine nisu utvrđene sinifikantne razlike u uspješnosti zakorjenjivanja reznica. Izmjerom dendrometrijskih podataka sastojine u kojoj su nađeni izvrsni primjerci "plus" stabala divlje trešnje, pokušalo se je prepoznati i definirati takvo optimalno stanište. Snimana je struktura mješovite sastojine hrasta kitnjaka, graba i bukve starosti 69 godina. Na osnovu izmjerenih podataka u konkretnom slučaju može se utvrditi: -Dobra kvaliteta cijele sastojine, usprkos podacima koji se iznose u "Šumskoj kronici" ; o masovnom i neurednom vođenju oplodnih sječa prije sedamdesetak godina, kao i o neujednačenoj obnovi hrastom kitnjakom. Nakon završetka tadašnjih oplodnih sječa, prazna mjesta u sastojini, neobnovljena hrastom zauzela je divlja trešnja i svojim prisustvom poboljšala je strukturu i kvalitetu sastojine. Literatura spominje 60 godina kao optimalnu ophodnju divlje trešnje. Kao potvrda ovoj tvrdnji, govore podaci iz Šumarije, tako i na osnovu pregleda panjeva i ostataka trulih trupaca u odsjeku, da je u starosti od 69 godina prisutno značajno propadanje stabala od truleži. Na osnovu snimke projekcije krošanja na promatramnoj plohi utvrđen je uglavnom pojedinačan raspored stabala divlje trešnje u sastojini, što je vrlo povoljno, jer glavni prihod u divljoj trešnji se riješava u sklopu redovne prorjede ostalog dijela sastojine. Utvrđena je čvrsta korelaciona veza i ovisnost promjera krošnje i prsnog promjera. Pri starosti sastojine od 69. godina stabla sa promjerima krošanja ispod 6 m uglavnom su bez furnirskih promjera (promjeri manji od 35 cm). Prsni priomjeri stabala iznad 50 cm počinju tek pri promjerima krošanja od cca. 7, 5 m. Furnirski trupci promjera 35-39 cm za 1/3 su jeftniji od onih čiji su promjeri veći od 50 cm. U cjelini gledajući izmjereni podaci govore o nedostatnim promjerima stabala (i krošanja) divljih trešanja za ovu životnu dob. Proizlazi da u ranijoj životnoj dobi divlje trešnje trebamo u intenzivnijim prorjedama gomilati prirast na odabranim stablima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0068103

Ustanove
Šumarski fakultet, Zagreb