hrvatski

Norme elektroničkog poslovanja, Isporuka 7: Konačni izvještaj

Izrada i poštivanje općeprihvaćenih normi i ozakonjenih standarda je osnovica poslovanja današnjeg povezanog svijeta. U tradicionalnim strukama industrijski standardi su odavno ukorijenjeni. Poštivanje standarda danas predstavlja nužni, iako ne i dovoljni, uvjet ispunjenja kvalitete. U računarstvu i informacijskim tehnologijama koji su još uvijek u naglom razvoju, pitanje normizacije osigurava nužnu interoperabilnost, ali propisani standard predstavlja i određenu kočnicu napretku. Tako prvo nastaju de facto standardi koji se u kasnijim verzijama standarda ozakonjuju. S druge strane, pokušaji da se unaprijed osmisle standardi koje bi industrija u informacijskim tehnologijama trebala slijediti, nisu se uvijek pokazali uspješnima. Intencija ovog istraživanja je bila da se predlože standardi, norme i mjere koje hrvatsko gospodarstvo, državna uprava i ostale institucije mogu u dogledno vrijeme prihvatiti. Predložene norme i standardi mogu predstavljati prijevod inozemnih normi kao dokazano nabolje tamo prihvaćene prakse. Međutim, argumentu „ to se tako radi u svijetu“ valja prići s krajnjim oprezom, ako je ujedno i jedini. Norme i standardi, bez obzira na moguće najrigoroznije i najkompetentnije recenzije i pozivanja na svjetska iskustva ne bi se smjeli ozakoniti prije nego li se dokaže njihova djelatna valjanost u Republici Hrvatskoj. Predlažemo operativni informacijski poslovni centar kao agenciju za trajnu potporu uvođenju e-Poslovanja. U Isporuci 1 dan je pregled i analiza normi i otvorenih standarda u primjeni u elektroničkom poslovanju u Republici Hrvatskoj, Europskoj uniji i ostalim zemljama s visokorazvijenim elektroničkim poslovanjem. Razmotrene su zakonske pretpostavke, s naglaskom na e-Identitet i e-Potpis kao ključne elemente za uspješno širenje e-Poslovanja. Detaljnije su obrađene ključne funkcije e-Poslovanja, kao što su katalozi, natjecanje, naručivanje, fakturiranje, plaćanje, obavještavanje o plaćanju i arhiviranje. Opisani su poslovni procesi vezani uz vremensko terminiranje koje je važno za uspješno poslovanje, a e-Poslovanje ga može unaprijediti. Analizirani su poslovni procesi i norme za sadržaje transakcija kao i protokoli za njihovu razmjenu. Objašnjen je pojam interoperabilnosti, te opisane semantičke, sigurnosne i transportne norme za njenu implementaciju. Dan je pregled korištenih normi za razmjenu elektroničkih podataka u EU, ali i u ostalim razvijenim državama. U nekim su poglavljima dane preporuke. Ova isporuka je osnovica ostalim elaboratima za donošenje sustavnih preporuka u tom pogledu za Hrvatsku. Pri analizi normi i standarda kao oslonac su poslužili referentni okviri ključnih procesa za e-Poslovanje definirani u izvještaju Europske komisije. Isporuka 2 je Metodološki priručnik za evaluaciju. Postoje propisane norme o kojima je nepotrebno raspravljati, de-facto norme koje su se provjerile u praksi, ali su moguća poboljšanja, te preporučene norme koje se trebaju dorađivati i tek u potpunosti potvrditi u praksi da bi prešle u prethodnu kategoriju. Pri tome je korisno iskustvo iz razvijenijih zemalja, prvenstveno EU, ali se ne može mehanički prenositi, pogotovo jer ne postoje jednoznačna rješenja. Za uspjeh u Hrvatskoj presudna je kritična masa znanja i korisnika. To već postoji u bankarstvu i u nekim značajnim gospodarskim subjektima i djelatnostima (Agrokor, Magma, eCROCAT, FINA, E-Charter, REGOS, e-PDV, e-Mirovinsko, Registar koncesija, Carinska uprava, Adriatica.net Group itd.). Postoji u akademskoj zajednici iskustvo s e-Identitetom kao osnovicom e-Poslovanja. Ako i državna uprava proširi zahtjeve za e-Poslovanjem, to bi moglo dovesti do vrlo povoljnog efekta za hrvatsko gospodarstvo. Tu se javlja potreba i mogućnost usluga posrednika koji će omogućiti da i manjim tvrtkama uvođenje e-Poslovanja postane financijski izvodljivo. Osim izravno dokazivih ušteda, postoji i niz neizravnih koristi koje bi s vremenom mogle daleko nadrasti značaj tih izravnih ušteda i postati presudnima za gospodarski uspjeh. Elektroničko poslovanje se ne koristi u Republici Hrvatskoj na sustavan način. Pojedine tvrtke su primorane na korištenje elektroničkog poslovanja ako žele poslovati s određenim drugim tvrtkama. Ističemo uspješnost internetskog bankarstva. Na razini Republike Hrvatske treba dogovoriti postupke za efikasan i financijski prihvatljiv način uvođenja elektroničkog poslovanja. Navodi se niz preporuka s naglaskom na financijsku privlačnost prihvaćanja normi. Predlažemo organizirati operativni informacijski poslovni centar (ebProvider) koji će brinuti o sustavnom korištenju predloženih normi, pružati servise potpore i aplikacije za elektroničko poslovanje te uključivati eksperte za pojedina područja. Isporuka 3 predstavlja organizaciju rasprave na Okruglom stolu. Isporuka 4 sadrži mrežne planove realizacije ovog projekta te organizacije i provedbe Okruglog stola kao važnog segmenta u oblikovanju prijedloga preporučenih normi i postupaka koji imaju za cilj široko uvođenje e-Poslovanja u Hrvatskoj. Slijedi tablični prikaz preporučenih normi do kojeg se došlo izučavanjem iskustva razvijenijih zemalja, prvenstveno članica EU, temeljem dokazane najbolje prakse nekih gospodarskih čimbenika i banaka u Hrvatskoj. Na kraju je srednjoročni plan osnovnih aktivnosti za postizanje željenog cilja. Stvarna realizacija je posao trajne naravi. Isporuka 5 predlaže sigurnosne norme za e-Potpis, e-Identitet, sigurnost Web servisa i sigurnost razmjene elektroničkih poruka. Opisane su i preporučene norme za definiranje strukture i semantike u e-Poslovanju. Opisani su uređaji za sigurnosnu podršku e-Poslovanju. Radi se o sklopovlju i o pametnim karticama kao neophodnom preduvjetu masovnosti e-Poslovanja. Kao primjer de-facto prihvaćene norme pokazan je standard Hrvatske udruge banaka. Ovim standardom uređen je oblik, sadržaj i upotreba elektronskog naloga za plaćanje u domaćem platnom prometu, kao petog dijela e-računa - e-HUB obrasca. Isporuka 6 sadrži obrazovne materijale u tekstualnom obliku o Web servisima. Obrazovni materijali u obliku PowerPoint prezentacija daju pregled problematike e-Poslovanja, pregled sadržaja elaborata isporučenih temeljem ovog Projekta, detaljnija razmatranja nekih aspekata e-Poslovanja, materijali GS1 Croatia, preuzete po odobrenju autora Damira Šegovića i nastavne materijale za stručno obrazovanje, preuzete po odobrenju autora, Rúnar Már Sverrisson i Gudbjorg Bjornsdottir, eBCM-VET, Leonardo da Vinci Project 2005 – 2007, prevedene na hrvatski.

elektroničko poslovanje ; norma

nije evidentirano