Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 407495

Značaj nutritivnog označavanja i izrada prihvatljivog oblika za potrošača u Hrvatskoj


Ranilović, Jasmina
Značaj nutritivnog označavanja i izrada prihvatljivog oblika za potrošača u Hrvatskoj 2008., doktorska disertacija, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Zagreb


Naslov
Značaj nutritivnog označavanja i izrada prihvatljivog oblika za potrošača u Hrvatskoj
(Importance of nutrition labeling and developing acceptable formats for consumers in Croatia)

Autori
Ranilović, Jasmina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Prehrambeno-biotehnološki fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
23.12

Godina
2008

Stranica
143

Mentor
Colić Barić, Irena

Ključne riječi
Hrvatska; nutritivno deklariranje; ponašanje; potrošači; stavovi; zdrava (pre)hrana
(Attitudes; Behaviour; Consumers; Croatia; Healthy eating; Nutrition labeling)

Sažetak
Cilj istraživanja bio je, na reprezentativnom uzorku odraslih osoba, utvrditi povezanost socio-demografskih i zdravstvenih čimbenika sa stavovima o hrani, prehrani, zdravlju te nutritivnoj deklaraciji, a na prigodnom uzorku ispitanika odgovornih za kupovinu hrane u domaćinstvu, utvrditi utjecaj edukacije, oblika nutritivne deklaracije i spola, na procjenu nutritivne vrijednosti proizvoda te pronaći najprihvatljiviji oblik nutritivne deklaracije. S obzirom na navedeno, utvrđeno je da je 51% odrasle populacije adekvatno uhranjeno, 36% ima povećanu tjelesnu masu, a 12% je pretilo. Pod pojmom ''zdrave'' prehrane 50% populacije podrazumijeva ''svježu, prirodnu hranu''. Nešto više od polovice odrasle populacije smatra da ne treba mijenjati osobne prehrambene navike, za razliku od mlađe populacije koja ima prihvatljiviji stav prema ''zdravim'' navikama. Najbolji izvori informacija o ''zdravoj'' prehrani za 50% populacije su mediji (novine/časopisi, televizija/radio). Nutritivnu deklaraciju na hrani nikada ne čita ili rijetko čita 60% populacije, a redovito, uglavnom ili samo pri prvoj kupnji čita svega 39% populacije. Prediktori za (ne)čitanje nutritivnih informacija na deklaraciji su radni status, obrazovni status, spol, tjelesna aktivnost, broj članova u domaćinstvu i zdravlje. Oni koji čitaju nutritivnu deklaraciju, čine to uglavnom iz znatiželje (35%) ili želje za ''zdravom'' prehranom (30%). Trećina populacije smatra da bi boljem razumijevanju nutritivne deklaracije doprinijela upotreba većih slova, dopunska pojašnjenja i jednostavnija terminologija. 59% ispitanika navodi da su glavni su razlozi ne čitanja nutritivne deklaracije nedostatak interesa i odgovornosti za kupovinu hrane. Zdravstveni problemi za 38% populacije, koja ne čita deklaraciju, su mogući poticaj za promjenu u ponašanju, dok najveći broj ispitanika (43%) nije znao navesti što bi ih potaknulo na takvu promjenu.Na prigodnom uzorku odraslih potrošača odgovornih za kupovinu hrane statistički je utvrđen značajan utjecaj oblika nutritivne deklaracije na procjenu nutritivne vrijednosti proizvoda. Nakon nutritivne edukacije, muškarci su trebali statistički značajno manje vremena za takvu procjenu, u odnosu na žene. Na temelju deklariranih nutritivnih podataka na stražnjoj strani ambalaže, za odabir ''zdravijeg'' proizvoda, potrošačima je operativno najučinkovitiji tablični oblik nutritivnog deklariranja, a na temelju deklariranih nutritivnih podataka na prednjoj strani ambalaže, operativno je najučinkovitiji oblik ''semafora''. Navedeni rezultati značajan su doprinos općem razumijevanju prehrambenog ponašanja potrošača i doprinos čimbenicima važnim za odabir hrane. Na razini Hrvatske, mogu biti polazna osnova za otklanjanje čimbenika koji onemogućavaju da nutritivna deklaracija bude osnovni kriterij za odabir hrane, čime bi se poboljšale postojeće prehrambene navike i pridonijelo očuvanju zdravlja sveopće populacije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Prehrambena tehnologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Jasmina Ranilović, (312122)