hrvatski

Kolorizam dubrovačkog slikarskog kruga

Za razliku od tonskog slikarstva koje je u Trećem deceniju prevladavalo u hrvatskoj likovnoj produkciji, u Dubrovniku se oko Koste Strajnića oformila grupa mladih slikara koji su, nadahnjujući se ekspresionizmom, fovizmom i kročeanskom estetikom, &laquo ; ; orali&raquo ; ; boju . Kolorističke impulse koji su ih nosili primali su posredno, iz dva izvora: Strajnić je iz Pariza donio preko tri tisuće knjiga među kojima i one koje su tretirale kolorističko slikarstvo, a u Strajnićevu kuću su dolazili tada već afirmirani umjetnici Dobrović, Konjović, Aralica, Postružnik koji su mladim umjetnicima premostili koloristička iskustva koje su sami doživjeli izravno u Parizu. Na tom konglometaru izrasla je koloristička slikarska opcija koja je u datom trenutku u Hrvatskoj bila svojevrsna iznimka, a uspjeh većeg broja slikara stasalih u tom krugu (Ettore, Rajčević, B.Rašica, Dulčić, Masle, Pulitika...) razvidno potvrđuje vrijednosti koje su ovdje zasađene.

Dubrovnik; Kolorizam; Kosta Strajnić; moderna umjetnost

nije evidentirano