engleski

Chemical composition and in vitro digestibility of whole plants of Croatian corn hybrids in dairy cow nutrition

Silaža cijele biljke kukuruza glavno je voluminozno krmivo većine obroka visokomliječnih krava i intenzivno tovljene junadi u Hrvatskoj, pa je izuzetno važno poznavanje čimbenika koji utječu na njen kemijski sastav i probavljivost. Dobro je poznat utjecaj zrelosti biljke kukuruza, hibrida, sadržaja suhe tvari i mehaničke prerade na hranjivost silaže kukuruza. Međutim, biljka kukuruza se sastoji od stabljike, lista, oklaska, komušine i zrna koji su vrlo različitog morfološkog i kemijskog sastava, a u literaturi je malo podataka o njihovom pojedinačno učešću u hranjivosti cijele biljke kukuruza. Cilj ovoga rada je utvrditi sadržaj proteina i vlakna te in vitro probavljivost stabljike, lista, zrna, oklaska i komušine, te njihov udjel u suhoj tvari cijele biljke šest hibrida kukuruza. Udjel pojedinih dijelova u cijeloj biljci kukuruza utvrđen je na deset normalno razvijenih biljaka za svaki od šest hibrida proizvedenih na jednoj lokaciji istom agrotehnikom. Sadržaj sirovog proteina je određen Kjeldahl postupkom prema AOAC (1995.) normativima, u neutralnom detergento topiva vlakana (NDV) po metodi Van Soest i sur. (1991.), a škrob hidrolizom po metodi AACC (1976.). In vitro probavljivost suhe tvari dijelova biljke kukuruza određena je ANKOM metodom 48 h inkubacijom uzorka u DaisyII inkubatoru. Statistička obrada podataka rađena je statističkim paketom SAS (2002.). Statističkom analizom rezultata utvrđujemo da između hibrida nema značajne razlike u ukupnoj probavljivosti, dok se u probavljivost pojedinih dijelova biljke kukuruza razlikuju. Očekivano je najprobavljivije zrno, te se svi ostali dijelovi biljke, osim stabljike, prema visini probave između hibrida kukuruza statistički razlikuju (Tablica 1.). Kemijski sastav svih hibrida je ujednačen, odnosno, nije bilo značajnije razlike u kemijskom sastavu pojedinih hibrida kukuruza, osim u udjelu škroba koji je kod hibrida kasnijih FAO skupina bio veći. Do značajnijih razlika u kemijskom sastavu pojedinih hibrida kukuruza nije došlo zbog toga što su svi hibridi košeni, u vrijeme spremanja silaže s oko 2/3 vidljivosti mliječne crte, približno istog stadija zrelosti, pa je dobiveni rezultat bio i očekivan (Tablica 2.). Tablica 1. Postotni udjel dijelova cijele biljke, sadržaja proteina i vlakana u suhoj tvari te in vitro probavljivost dijelova biljke kukuruza DIO BILJKE Udio Sirovi protein NDV - vlakna Škrob In vitro probavljivost Komušina 8, 08 3, 85 79, 24 0, 05 53, 55 0, 05 List 15, 70 8, 75 66, 70 50, 04 0, 001 Oklasak 7, 05 2, 25 0, 05 83, 44 0, 0001 49, 19 0, 0001 Stabljika 25, 02 2, 38 0, 05 71, 88 0, 05 44, 55 Zrno 43, 25 9, 06 11, 12 70, 77 0, 05 80, 76 0, 05 Cijela biljka 100 6, 38 45, 91 30, 59 0, 05 64, 77 0, 05 Vrijednosti označene razinom signifikantnosti (p≤ ) pokazuju razlike između hibrida kukuruza Tablica 2. Kemijski sastav i probavljivost cijele biljke različitih hibrida kukuruza, % HIBRID Sirovi protein Neutralna detergent vlakna Škrob A 6.42 46.58 30.12 B 6.29 46.73 29.90 C 6.24 48.37 29.19 D 6.23 46.80 30.76 E 6.44 48.27 30.35 F 6.68 40.71 33.22 p≤ ns ns 0, 05 Literatura 1. AACC, 1976. Approved Methods of the AACC: Method 76-11. American Assotiation of Cereal Chemist. St. Paul, MN, USA 2. AOAC, 1995. Official Methods of Analysis, Association of Official Analytical Chemists. 16th Edition. Washington DC, USA 3. SAS Institute. 2002. SAS user˙s guide: Statistics. SAS Inst., Cary, NC. 4. Van Soest, P. J., J. B. Robertson, and B. A. Lewis. 1991. Methods for dietary fiber, neutral detergent fiber, and nonstarch polysaccharides in relation to animal nutrition. J. Dairy Sci. 74:3583– 3597

High yield dairy cow; corn; part of plant; chemical composition; in vitro digestibility

nije evidentirano