hrvatski

Krizno upravljanje i globalna recesija

Suvremena civilizacija bilježi izuzetno brzi tehnološki razvoj koji je rezultirao snažnim gospodarskim rastom i sveopćom globalizacijom odnosa. Uporedo s time svjedoci smo sve češćih i sve većih kriza koje postaju sastavni dio našeg življenja. Suvremene međunarodne odnose posljednjih desetak godina opterećivali su vojne intervencije, teroristički akti, lokalni ratovi, financijske krize te stečajevi velikih multinacionalnih kompanija. Isto tako, svijet se proteklih godina suočavao i s cijelom serijom kriza vezanih uz okoliš i ekologiju, a bili smo svjedoci i razornih elementarnih nepogoda. U takvim uvjetima državne administracije se sve više usmjeravaju na poboljšanje životnih uvjeta kroz ekonomski rast, na jednoj strani, i umanjivanje mogućih šteta, izazvanih krizama, na drugoj strani. Promjena ponašanja, od reagiranja na krize prema preventivnom djelovanju, od svih čimbenika u društvu traži i ulaganje značajnih financijskih sredstava u edukaciju, opremanje i, najvažnije, u tehnološku modernizaciju proizvodnih kapaciteta. Sve to iziskuje znatna financijska sredstva. U tom smislu, globalna recesija, koja opterećuje svijet posljednjih mjeseci, može imati kao posljedicu ekonomske stagnacije i smanjenje financijskih sredstava koja su neophodna ne samo za preventivno djelovanje, već posebno, za suočavanje s krizama i saniranjem nastalih šteta. Rad ima za cilj da upravo analizirajući pravnu regulativu (EU i RH), koja uređuje materiju upravljanja u krizama, odnosno obvezu izdvajanja određenih sredstava za spomenutu namjenu, te uspoređujući to sa stvarnim izdvajanjem sredstava, u pojedinim državnim institucijama i određenim stavkama posljednjih nekoliko godina i danas, utvrdi da li globalna recesijska kretanja imaju utjecaja, i kakvoga, na preventivno ponašanje i učinkovito suočavanje s krizama u budućnosti.

globalizacija; kriza; recesija; pravna regulativa; krizno upravljanje

nije evidentirano