hrvatski

Prilog analizi kategorije vremena i prostora u hrvatskoj frazeologiji

U radu se analiziraju frazemi s prostornim i vremenskim značenjem kao i frazemi kojima je jedna od sastavnica leksem koji pripada semantičkome polju vremena ili prostora. Vrijeme i prostor su asptraktne kategorije, a upravo su frazemi jedna od mogućnosti da se ono šti je apstraktno, nedimenzionalno i aperceptivno iskaže u okviru zajedničkoga ljudskog iskustva. U frazemima su ugrađene konkretne pojavnosti kako bi se imenovale pojave i okolnosti koje nemaju tjelesnu dimenziju, a takve su i kategorije vremena i prostora. Rad se temelji na izboru građe prikupljene iz frazeoloških rječnika hrvatskoga jezika. Zasebno se promatraju i analiziraju frazemi s prostornim i vremenskim značenjem. Pri tome se provodi njihova semantička i to konceptualna analiza. Tako se iz frazema s prostornim značenjem mogu izdvojiti sljedeći koncepti i njima pripadajući frazemi: 'rasprostranjenost' (npr. na svakom koraku, na moru i na kopnu i sl.) ; 'velika udaljenost, daljina' (npr. bogu iza leđa, na kraju svijeta i sl.) ; 'blizina' (npr. na dohvat ruke, dva-tri koraka <do koga, čega ; od koga, čega>). Vremensko se značenje u frazemima može izraziti sljedećim konceptima: 'trajanje čega odavno, oduvijek' (npr. otkako je svijeta i vijeka, od Adama i Eve i sl.) ; 'zauvijek' (npr. dok je svijeta i vijeka, za sva vremena i sl.) ; 'kratkotrajnost neke radnje, pojave' (npr. u jedan tren, za tren oka i sl.) ; 'ponavljanje čega u vremenu: povremenost – neprekidnost' (npr. s vremena na vrijeme, dan za danom i sl.) ; 'dugotrajnost' (npr. dug kao gladna godina, biti duga vijeka i sl.) ; 'doba dana' (npr. u cik zore, u sitne sate i sl.) ; 'doba života' (npr. pod stare dane, u najboljim godinama i sl.) Proučava se i utjecaj frazemske pozadinske slike na frazeološko značenje pojedinih frazema.

frazem; vrijeme; prostor; pozadinska slika

nije evidentirano