hrvatski

Kultura zidova – prošlost ili kontinuitet?

U povodu 20-te godišnjice pada Berlinskog zida, autor problematizira pitanje sociokulturnog značenja « zida» . Padom zida nije kraj zidovima u suvremenom čovječanstvu. U povijesti civilizacija nastajali su različiti zidovi. Na teorijskoj razini polazi od teze da je u epohi moderne izgrađena « kultura zidova» , a postmoderna nije postavila temelje « kulture bez zidova» , pa se i nakon pada Berlinskog zida nastavlja kontinuitet kulture zidova. Grade se novi zidovi u Europi i svijetu – reproducira se kultura zidova. Na praktičnoj razini navode se različita značenja pojma zid, odnosno ograničenja, pa se može govoriti o fizičkim, kulturnim, vjerskim, ideološkim, mentalnim, vidljivim i nevidljivim zidovima. Zidovi su u funkciji razdvajanja i ograničavanja. Pad Berlinskog zida simbolizira kraj državotvorne ideologije, koji za jedne (tranzicijske zemlje) znači slobode, ali i tegoban kapitalistički i demokratski početak, a za Europu (EU) i Njemačku nastavak ujedinjavanja, ali i širenje svjetskog imperija, naročito putem kulturnog imperijalizma.

Berlinski zid; kultura zidova; sistem; vrednote; tranzicija

nije evidentirano