hrvatski

Utjecaj roka košnje travno-djetelinske smjese na ad libitum konzumaciju, in vivo probavljivost i balans dušika silaže

Cilj ovih istraživanja bio je utvrditi ad libitum konzumaciju i in vivo probavljivost silaže travno-djetelinskih smjesa (TDS) košenim u različitim stadijima fenološke zrelosti. TDS-a je spremljena u tri različite faze fenološkog razvoja klupčaste oštrice (Dactylis glomerata L.) kao dominantne trave u tratini: kasno vlatanje (TDS 1), metličanje (TDS 2) i cvatnja (TDS 3). Udio suhe tvari (ST) u TDS 1, TDS 2 i TDS 3 iznosio je 396, 408 i 463 g kg-1 svježeg uzorka, respektivno, a sirovih proteina (SP) 119, 6, 98, 0, i 90, 3 g kg-1 ST respektivno. Odgađanjem roka košnje TDS-a za proizvodnju silaže statistički značajno (P<0, 001) povećao se udio ST u TDS 3, kao i organske tvari (P<0, 001), neutralnih detergent vlakana (NDF) (P<0, 05) i kiselih detergent vlakana (ADF) (P<0, 001) u odnosu na TDS 1. Silaža ranog roka košnje sadržavala je više sirovih proteina (P<0, 001) u odnosu na silažu srednjeg i kasnog roka košnje. Odgađanjem roka košnje TDS-a došlo je do linearnog smanjenja (PL<0, 01) ad libitum konzumacije ST, organske tvari (OT) i NDF, kao i do linearnog smanjenja (PL<0, 01) probavljivosti ST, OT, SP, NDF i ADF. Zaključeno je da rok košnje TDS značajno utječe na kemijski sastav, ad libitum konzumaciju, in vivo probavljivost i balans dušika silaže. Ukoliko stočarska proizvodnja zahtijeva voluminoznu krmu visoke kakvoće, TDS je potrebno kositi u ranijoj fazi fenološke zrelosti.

proizvodnja krme; silaža travno-djetelinske smjese; fenološka zrelost tratine; ad libitum konzumacija; in vivo probavljivost; N balans

nije evidentirano