hrvatski

Demogeografski aspekti ruralnih dijelova srednjodalmatinske zagore

Rad se temelji na analizi demogeografskih obilježja ruralnih naselja srednjodalmatinske Zagore kroz usporedbu s naseljima gradskog tipa na istom području. Ruralna naselja promatrane su kroz tri manje geografske cjeline koje tvore srednjodalmatinsku Zagoru: Cetinsku, Imotsku i Vrgorsku krajinu. Pristup demogeografskoj problematici ruralnih područja baziran je na analizi odabranih pokazatelja biološke i ekonomske strukture, te biodinamičkih obilježja. Svrha i cilj istraživanja je utvrđivanje razlika između ruralnih i urbanih područja srednjodalmatinske Zagore u pogledu navedenih obilježja, definirati stupanj tih razlika, kao i uzročno-posljedične veze. Također su analizirani odabrani pokazatelji poljoprivrede kao temeljne djelatnosti ruralnih područja. Posebno je analiziran stupanj komercijalizacije poljoprivrede kao pokazatelj modernizacije i otklona od tradicionalne autarkične poljoprivrede. Metodološki pristup primijenjen u istraživanju temelji se na metodama izračunavanja pokazatelja demografske analize kao što su koeficijent starosti, indeksa starenja i raznih stopa (stopa aktivnosti stanovništva, stopa aktivnosti žena i druge). Dobiveni rezultati su analizirani s geografskog gledišta uz naglasak na posljedice koje demografski razvoj ostavlja u ruralnim područjima. Rezultati pokazuju značajne razlike između ruralnih područja navedene tri cjeline srednjodalmatinske Zagore. Ono što je zajedničko za sve tri cjeline je starenje stanovništva u ruralnim krajevima. Promatrano po manjim cjelinama uočava se kako Cetinska krajina ipak ima donekle povoljnije demogeografske pokazatelje i raznolikiju poljoprivredu. S druge strane, Vrgorska krajina pokazuje zabrinjavajuće demografske trendove i slabiji stupanj komercijalizacije poljoprivrede.

stanovništvo ; demogeografska obilježja ; ruralna naselja ; srednjodalmatinska Zagora ; poljoprivreda

nije evidentirano