hrvatski

Metakognitivne procjene i razumijevanje teksta

Nadgledanje razumijevanja jedna je od komponenti metakognicije vezane za čitanje. Jedan od načina ispitivanja nadgledanja razumijevanja je putem metode kalibracije razumijevanja: sudionici čitaju više tekstova, procjenjuju koliko su ih razumjeli, a te se procjene uspoređuju s rezultatom na zadacima razumijevanja. Rezultati dosadašnjih istraživanja pokazuju da je točnost procjena o razumijevanju uglavnom niska, a otkriveno je i više čimbenika koji utječu na točnost tih procjena. Cilj je ovoga istraživanja bio ispitati efekte vrste teksta, vrste zadatka za ispitivanje razumijevanja, te vrste metakognitvnih procjena na točnost procjena o razumijevanju, te odnose između različitih mjera točnosti metakognitivnih procjena. Provedena su dva eksperimenta. U prvome je eksperimentu sudjelovalo 69 studenata Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Rijeci. Sudionici su čitali 6 ekspozitornih i 6 narativnih tekstova, a razumijevanje je svakoga teksta ispitano pomoću 8 zadataka višestrukog izbora (od čega 4 zadataka koji se odnose na specifične informacije iz teksta i 4 tematska zadatka) i 4 zadatka otvorenog tipa. Nakon čitanja prikupljene su procjene razumijevanja, točnosti rješavanja zadataka, kao i procjene rješavanja zadataka višestrukog izbora i zadataka otvorenog tipa. Nakon rješavanja zadataka prikupljene su procjene o izvedbi i procjene o rješavanju zadataka višestrukog izbora i otvorenog tipa. Konačno, sudionici su procjenjivali koliko su im teme ekspozitornih tekstova interesantne i koliko poznate, i koliko su im interesantni narativni tekstovi. Kao mjera relativne točnosti za svakoga su sudionika izračunate gama korelacije između svake pojedine procjene i izvedbe na zadacima razumijevanja, a kao mjera apsolutne točnosti korišten je indeks pristranosti koji ukazuje na tendenciju prema precjenjivanju ili podcjenjivanju. Procjene nakon čitanja pokazale su umjerenu relativnu točnost, dok je točnost procjena nakon rješavanja zadataka razumijevanja bila viša. Kod ekspozitornih tekstova dobivene su najviše korelacije između procjena i rezultata na zadacima otvorenog tipa, dok su kod narativnih tekstova te korelacije bile najviše kod tematskih zadataka višestrukog izbora. Različite vrste metakognitivnih procjena međusobno su visoko pozitivno povezane, posebno ako se radi o procjenama u istoj fazi procjenjivanja, odnosno, nakon čitanja ili nakon rješavanja zadataka za ispitivanje razumijevanja, a te su procjene povezane i s procjenama interesa i poznatosti. Pokazatelji relativne i apsolutne točnosti pokazuju različite obrasce korelacija. Mjere relativne točnosti za procjene na različitim vrstama tekstova i zadataka za ispitivanje razumijevanje uglavnom međusobno nisu povezane, dok mjere apsolutne točnosti jesu. Nadalje, mjere relativne točnosti nisu povezane s izvedbom na zadacima razumijevanja, dok mjere apsolutne točnosti jesu: lošija izvedba na zadacima razumijevanja povezana je sa precjenjivanjem vlastite izvedbe. U drugome eksperimentu sudjelovalo je 26 studenata psihologije. Sudionici su čitali šest ekspozitornih tekstova koji su uključivali definicije četiri termina. Procjenjivali su globalno razumijevanje teksta, kao i razumijevanje pojedinih termina nakon čitanja i nakon rješavanje zadataka za ispitivanje razumijevanja. Specifične procjene o pojedinim dijelovima teksta nakon čitanja nisu točnije od globalnih procjena koje se odnose na cijeli tekst, što nije u skladu s pretpostavkom o superiornosti specifičnih procjena. Međutim, specifične su procjene nakon rješavanja zadataka znatno točnije od procjena nakon čitanja.

metakognicija; metarazumijevanje; nadgledanje razumijevanja; samoregulacija učenja; točnost procjena; narativni tekst; ekspozitorni tekst

nije evidentirano