hrvatski

Izbor vrste i optimalne količine sredstva za bistrenje vina

Unazad par godina uočava se smanjenje potrošnje jakih alkoholnih pića, a povećanje potrošnje vina i piva. Obzirom na povećanje proizvodnje, a i kontole kakvoće vina i vinskih prerađevina, javlja se potreba za jasnim definiranjem pristupa bistrenju, odnosno stabilizaciji vina i vinskih prerađevina, te količini sredstava koja će se koristiti. Kakvoća vina i vinskih prerađevina namjenjenih za tržište procjenjuje se određivanjem fizikalno - kemijskih i organoleptičkih parametare određenih Pravilnikom o proizvodnji vina. Zadatak ovog rada bio je odrediti vrstu i optimalnu količinu sredstava za bistrenje obzirom na namjenu vina i financijske parametre, te utvrditi u kojoj mjeri upotrebljena sredstva utječu na fizikalno-kemijske i organoleptičke parametre vina. Prva cjelina ovog rada bavi se problemom tretiranja vina namjenjenih preradi u ocat, a druga cjelina bavi se problemom tretiranja stolnih konzumnih vina. Prije tretiranja, svim uzorcima određeni su fizikalno kemijski parametri propisani zakonskom regulativom. Isti parametri određeni su i nakon tretiranja prema metodama propisanim Pravilnikom o fizikalno-kemijskim metodama analize mošta, vina, drugih proizvoda od grožđa i vina, te voćnih vina. Kod stolnih konzumnih vina određivan je i udjel ukupnih fenola, flavonoida, te katehina, po metodi koju propisuju Ough i Amerine, te je za određivanje nekih hlapivih komponenata primjenjena metoda plinske kromatografije. Dobiveni rezultati pokazali su da postoje razlike u sredstavima za bistrenje vina namjenjenih preradi u ocat, te stolnih konzumnih vina. Utvrđeno je da primjenjena sredstva vrlo malo utječu na osnovne fizikalno-kemijske parametre, dok se veća promjena vidi u poboljšanju organoleptički karakteristika (miris, okus, bistroća).

Vino; bistrenje; sredstva za bistrenje; stabilizacija

nije evidentirano