hrvatski

Odnos samopoštovanja i motiva samopoimanja

Cilj provedenog istraživanja bilo je ispitati u kakvom su odnosu razina i stabilnost osobnog samopoštovanja sa strategijama reguliranja samopoimanja, odnosno određuje li osobno samopoštovanje pojedinca aktivaciju i prevladavanje određenog motiva samopoimanja. Pokušali smo utvrditi u kakvom su odnosu razina i stabilnost osobnog samopoštovanja s pamćenjem povratnih informacija o sebi, odnosno koji će od suprotstavljenih motiva samopoimanja, motiv za samouzdizanjem ili motiv za samopotvrđivanjem, prevladati kod pojedinaca određenog tipa samopoštovanja. Rezultati istraživanja potvrđuju efekt vlastitosti na dosjećanje povratnih informacija. Sudionici koji su dobili osobno relevantne povratne informacije su se dosjetili značajno više informacija od sudionika koji su dobili osobno nerelevantne povratne informacije, neovisno o valenciji i sadržajnoj domeni povratne informacije. Nije utvrđen značajan efekt stabilnosti samopoštovanja, implicitnog samopoštovanja, kao ni razine pojedinih domena eksplicitnog samopoštovanja na dosjećanje pozitivnih i negativnih povratnih informacija koje se odnose na sviđanje odnosno na kompetentnost. No, dok se implicitno samopoštovanje nije pokazalo značajnom odrednicom količine upamćenih povratnih informacija ni na poduzorku motiviranih sudionika, eksplicitno samopoštovanje u interakciji sa stabilnosti samopoštovanja je u tom smislu ipak važno, ali mu je efekt relativno malen. Na temelju rezultata možemo utvrditi da sudionici općenito bolje pamte pozitivne od negativnih povratnih informacija o sebi, neovisno o samopoštovanju. Taj nalaz ide u prilog modelu mnemičkog zanemarivanja prema kojem osobe s pozitivnom i one s negativnom slikom o sebi lošije pamte negativne povratne informacije od pozitivnih jer se informacije koje predstavljaju prijetnju slici o sebi procesiraju samo do prvog stupnja, odnosno samo površno, dok se pozitivna povratna informacija o sebi procesira dublje pa se bolje i pamti. Provedeno istraživanje samim odabirom uzorka i eksperimentalnim nacrtom predstavlja korak dalje u odnosu na dosadašnja istraživanja. Samim time nije sasvim iznenađujuće da rezultati istraživanja ne potvrđuju nalaze dobivene na uzorcima studenta psihologije i upućuju na znatno manje efekte samopoštovanja na procesiranje relevantnih povratnih informacija.

samopoimanje; samopoštovanje; samopotvrđivanje; samouzdizanje; pamćenje povratnih informacija

nije evidentirano