hrvatski

Stanje kiselosti glavnih tipova tala kontinentalne Hrvatske

Zakiseljavanje tla jedno je od bitnih pitanja degradacije tala, kako u svijetu tako i kod nas. Stoga je ovaj stručni tim postavio znanstveno istraživanje – projekt „ Zakiseljavanje tala i dehumizacija u agroekosustavima kontinentalne Hrvatske“ . Projekt je zamišljen kao dugoročni, budući da se kroz 3 godine istraživanja ne mogu prikupiti relevantni podaci. Ocjena kiselosti tala razmatrat će se temeljem postojećih i novoprikupljenih podataka na najrasprostranjenijim tlima kontinentalne Hrvatske. Istraživanja obuhvaćaju černozem, eutrični kambisol, luvisol i pseudoglej. Tijekom prve godine istraživanja određeno je 20 reprezentativnih lokaliteta u poljoprivrednoj proizvodnji i 4 kontrolna lokaliteta u šumama. Prosječni uzorci tla uzimani su samo iz površinskog horizonta (5 do 20 cm dubine), s dvadeset pojedinačnih mjesta. Laboratorijska istraživanja uključuju određivanje pH u vodi, KCl-u, CaCl2-u, hidrolitsku kiselost, te stanje zasićenosti adsorpcijskog kompleksa tla. Reakcija tla utvrđena u vodi kreće se kod lesiviranih tala od 4, 63-6, 67, eutričnog kambisola 5, 52-7, 10, černozema 6, 06-7, 67, pseudogleja 4, 52-6, 95. Reakcija tla utvrđena u KCl-u kreće se kod lesiviranih tala od 3, 75-5, 67, eutričnog kambisola 4, 28-6, 71, černozema 4, 77-7, 16, pseudogleja 3, 48-6, 01. Utvrđeno je da je kiselost tla po istom tipu ovisna o načinu korištenja i geografskom položaju. Kiselost tla raste idući od istoka prema zapadu, ali isto tako veća je kod oranica u odnosu na šumske prostore.

zakiseljavanje; tlo; kontinentalna Hrvatska

nije evidentirano