hrvatski

Proizvodnost izvoženja drva forvarderima

Primjena forvardera uvjetuje odgovarajuće tehnologije izradbe šumskih sortimenata, odnosno sortimentnu metodu izradbe drva. Pri sortimentnoj metodi izradbe stabla se ruše, krešu se grane i izrađuju različiti sortimenti prema važećim normama na mjestu sječe stabla. Izrađenu oblovinu razasutu po površini sječne jedinice izvozi forvarder, koji se kreće po izvoznim pravcima koji višekratnim prolaskom vozila poprimaju izgled traktorske vlake, a u međuprostor ulazi da bi utovario drvo. Izvoženje drva forvarderima ima značajke cikličnog rada. Svaki se ciklus (turnus) sastoji od četiri glavne ciklične radne sastavnice (utrošaka vremena – kretanja neopterećenog vozila, prihvata drva, kretanja opterećenog vozila, odlaganja drva) te prekida rada tj. utrošaka vremena koji nemaju ciklični već periodični karakter, a koji mogu biti opravdani ili neopravdani. Smanjenjem utroška ukupnog vremena turnusa te povećanjem obujma tovara proizvodnost forvardera raste. Pri izradi normi proizvodnosti forvardera, primijenjene su znanstveno prihvaćene metode prikupljanja i obrade podataka iz područja studija rada i vremena u iskorištavanju šuma, a obuhvaćeni su slijedeći utjecajni čimbenici: udaljenost izvoženja drva, sječna gustoća, dimenzije izrađene oblovine, uvjeti nosivosti tla te razred forvardera. Tijekom istraživanja, pri snimanju utrošaka vremena primjenjena je povratna metoda kronometrije, GPS za mjerenje udaljenosti kretanja vozila, značajke su tovara prikupljane mjerenjem dimenzija pojedinih komada oblovine u tovaru, dok su ostali podaci preuzeti iz dokumenata šumarija (osnova gospodarenja, knjižica doznake, ŠP 1, ŠP 2, elaborat radilišta). Nosivost podloge, koja je ovisno o mokrini određene vrste šumskog tla promjenjiva, razvrstana je u četiri opisna razreda: 1) čvrsto tlo, 2) osrednje čvrsto tlo, 3) meko tlo, 4) vrlo meko tlo. U skladu sa međunarodno prihvaćenom razredbom (Brunberg 2004) te provedenim morfološkim raščlambama tehničkih značajki forvardera (Poršinsky 2005) iz kojih je vidljiva povezanost svih parametara s masom vozila (slika 1), uspostavljena su 3 razreda forvardera: 1) Laki forvarderi – mase do 10 tona, 2) Srednje teški forvarderi – mase od 10 do 14 tona (Timberjack 1210, Timberjack 1410, Valmet 840) i 3) Teški forvarderi – mase preko 14 tona (Timberjack 1710, Valmet 860). Računalnom obradom koja je obuhvaćala prikladne statističke metode utvrđene su međusobne veze između postignutih učinaka i utjecajnih čimbenika. Zbog raznovrsnosti i složenosti čimbenika na rad forvardera, analizama je utvrđen njihov utjecaj na proizvodnost forvardera posredno preko utrošaka snimljenih vremena i značajki tovara. Na taj je način povezan utjecaj jednog (ili grupe čimbenika) s utroškom vremena određenih radnih sastavnica (vožnja neopterećenog i opterećenog forvardera, rad dizalicom pri utovaru, premještanje vozila pri utovaru, rad dizalicom pri istovaru, premještanje vozila pri istovaru te dodatno vrijeme), odnosno značajki tovara. Osnovna je jedinica analize traktorski turnus. Utrošci pojedinih sastavnica efektivnog radnog vremena utvrđuju se sukladno predloženim modelima prema ulaznim podacima, a to su u prvom redu razred (klasa) forvardera te značajke radilišta (srednja udaljenost privlačenja, uvjeti nosivosti podloge, sječna gustoća, obujam srednjeg sječnog stabla). Ukupno utrošeno efektivno vrijeme uvećava se faktorom dodanog vremena te se utvrđuje ukupno vrijeme jednog turnusa. Na osnovi ukupnog vremena turnusa i oblikovanog obujma tovara izračunava se proizvodnost forvardera. Normativi proizvodnosti srednje teških i teških forvardera (laki forvarderi nisu našli primjenu u hrvatskome šumarstvu, uslijed razvoja domaćih rješenja – traktorskih ekipaža), zasnovani su na 1459 snimljenih turnusa na 32 različita radilišta. Snimanje na 24 radilišta izvršeno je tijekom 2005. i 2006. godine od strane djelatnika trgovačkog društva „ Hrvatske šume“ d.o.o. Zagreb, a podaci s preostalih 8 radilišta preuzeti su iz prijašnjih istraživanja Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Poršinsky 2000, Poršinsky 2005). Ove norme proizvodnosti forvardera, odnose se na vrijeme rada na radnome mjestu (utrošci vremena dolaska na i odlaska s radnoga mjesta nisu uključeni u istraživanje). Isto tako, pri planiranju godišnje razine proizvodnosti forvardera, obavezno treba uvažiti godišnju iskoristivost vozila, kao i njegovu tehničku ispravnost. Navedeni parametri funkcija su organizacije rada, ali i kakvoće održavanja vozila te njihove starosti.

izvoženje drva; forvarder; proizvodnost

nije evidentirano