Strategija pridobivanja šumske biomase u Republici Hrvatskoj do 2030. godine (CROSBI ID 473363)
Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | međunarodna recenzija
Podaci o odgovornosti
Domac, Julije ; Risović, Stjepan ; Sever, Stanislav
hrvatski
Strategija pridobivanja šumske biomase u Republici Hrvatskoj do 2030. godine
Strategija razvitka energetskog sektora Republike Hrvatske obuhvaća razdoblje do 2030. godine pri čemu je od ciljeva na prvom mjestu postavljeno povećanje energetske učinkovitosti. Povećanje učinkovitosti u korištenju šumske biomase nudi neposrednu i troškovnu jednu od najprihvatljivih mogućnosti djelovanja na okoliš. Sa svojih 43, 5 % šumskoga zemljišta i oko terćine pošumnjenoga ozemlja u ukupnoj državnoj ploštini, Republjika Hrvatska pripada među zemlje sa značajnijim postotkom šuma po stanovniku.Ukupna drvna zaliha u Hrvatskoj iznosi 324 256 milijuna m3. Navedeno jamči i izglednost većeg udjela šumske biomase u ukupnoj energetskoj bilanci. Godine 1995. od ukupnoga tehničkoga potencijala (39, 059 PJ) udio šumske biomase iznosio je 24, 840 PJ ili 63, 59 %. Dosadašnja istraživanja ukazuju da dodatni potencijal biomase šumskoga podrijetla, za čije je korištenje potrebno ostvariti određene preduvjete iznosi 10, 800 PJ ili 98, 13 %. Procijenjuje se da bi udio šumske biomase kao energijskog potencijala u Republici Hrvatskoj do 2025. godine mogao iznositi 58 PJ zbog pošumljivanja i redovitih, gospodarskim osnovama propisanim djelatnostima u hrvatskim šumama. Pri spoznavanju enegetskih potreba Republike hrvatske šume kao uvjetno obnovljiv izvor biološke tvari može biti trajni izvor gorivoga drva primarne energije. Strategija energetskoga razvitka Republike Hrvatske prepoznaje šumsku biomasu kao najvažniji obnovljivi izvor energije nakon velikih hidroelektrana. I najnovija istraživanja provedena u prvoj polovici 1999. godine potvrđuju naprijed navedeno. Povećana proizvodnja energije iz šumske biomase uz poznati i dokazani način iskorištavanja i tehnologija, teorijskih osnova i eksperimentalnih potvrda moglo bi dugoročno doprinijeti: povećanju proizvodnje energije iz šumske fitotvari, povećanju energetske učinkovitosti, smanjenju uvoza energenata i sigurnosti opskrbe, značajnom smanjenju utjecaja na okoliš iz energetskog sektora, otvaranju novih radnih mjesta i ulaganju u područja državne skrbi, izradbi podloga za legistativu i poticajne mjere za pojedinu energetsku jedinicu ili šire. Iskustva razvijenih zemalja pokazuju da je potrebno stvoriti vlastitu energetsku politiku, kao odgovor na zahtjeve izgradnje novoga gospodarskog sustava u energetskom sektoru. Pri tome iskustva razvijenih zemalja u korištenju šumske biomase i koje imaju dobro osmišljenu energetsku politiku, mogu biti samo pomoć u traženju najpovoljnih rješenja.
strategija; šumska biomasa; drvni ostatak; zaštita okoliša; bioenergana; energetska učinkovitost
nije evidentirano
engleski
Strategiesfor utilisation of forest biomass in the Republic of Croatia by 2030
nije evidentirano
strategy; forest biomass; wood surplus; protection of environment; bioenergy power plant; energy efficiency
nije evidentirano
Podaci o prilogu
97-98.
1999.
nije evidentirano
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
Emerging harvesting issues in technology transition at the end of century : abstracts
Sever, Stanislav
Zagreb: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Podaci o skupu
Emerging Harvesting Issues in Technology Transition at the End of Century
predavanje
27.09.1999-01.10.1999
Opatija, Hrvatska