Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 400660

Prostor Grada u dubrovačkoj ranonovovjekovnoj književnosti


Fališevac, Dunja
Prostor Grada u dubrovačkoj ranonovovjekovnoj književnosti // Miasto w kulturze chorwackiej / Urbano u hrvatskoj kulturi / Falski, M. i Kryska-Mosur, M. (ur.).
Warszawa, 2008. str. 31-41 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)


Naslov
Prostor Grada u dubrovačkoj ranonovovjekovnoj književnosti
(The City Space in Dubrovnik's Early Modern Literature)

Autori
Fališevac, Dunja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Miasto w kulturze chorwackiej / Urbano u hrvatskoj kulturi / Falski, M. i Kryska-Mosur, M. - Warszawa, 2008, 31-41

ISBN
978-83-60938-28-7

Skup
Miasto w kulturze chorwackiej / Urbano u hrvatskoj kulturi

Mjesto i datum
Varšava, Poljska, 30. 11-01. 12. 2006

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Grad; simbol; predodžba; renesansa; barok; mitologem; utopija
(City; symbol; notion; renaissance; baroque; mythologeme; utopia)

Sažetak
Opisivanje i simboličko ocrtavanje grada pripada neprijeporno urbanoj kulturi. Prostor grada bio je na različite načine predstavljen u dubrovačkoj ranovovjekovnoj književnosti: od razdoblja humanizma pa sve do kraja 18. stoljeća grad se opisuje kao prostor posebnog identiteta u brojnim književnim djelima, a takve su predodžbe imale i izvanknjiževnu, političko- ideološku i mitologemsku funkciju te su utjecale na kontinuitet i stabilitet kolektivnog identiteta grada. Analizom različitih predodžaba grada u reprezentativnim književnim tekstovima (I. Crijević, M. Vetranović, M. Držić, I. Gundulić, J. Palmotić, J. Palmotić Dionorić i drugi), i to različitih žanrova, od epigrama preko pohvalnica i poslanica pa do pastorala, komedija, melodrama i epova, nastoji se pokazati da se grad Dubrovnik predstavlja različito: kao simboličan prostor slavne prošlosti (u humanizmu), kao realan arhitektonski i urbani prostor u kojem se odvija svakodnevni život, kao urbana društvena struktura sa stanovnicima specifična mentaliteta (u renesansnim komedijama i pastoralama), kao idealni politički prostor s posvećenim institucijama vlasti i moći ili pak kao politički entitet dugotrajne aristokratske tradicije i legitimiteta koji ne može biti uništen (u epu, pastorali i libretističkoj drami) ; predstavlja se grad Dubrovnik i kao prostor omeđen čvrstim granicama prema ruralnom okolnom prostoru ili pak kao urbani prostor suprotstavljen drugim urbanim prostorima (u komedijama i satiričkoj poeziji). U kontekstu hrvatske književnosti takve, postojane i kontinuirane predodžbe i neprekinuta samoprezentacija grada kao specifična entiteta obilježje su jedino dubrovačke ranonovovjekovne književne kulture.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
130-1301070-1056 - Imagološka istraživanja hrvatske književnosti od 16. do 19. stoljeća (Davor Dukić, )
130-1301070-1057 - Oniričko kao poetološki i antropološki problem (Dunja Fališevac, )

Ustanove
Filozofski fakultet, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Dunja Fališevac, (11454)