hrvatski

Ljudi kao životinje kroz prostor i vrijeme-kognitivnolingvistička analiza

U radu se analizom figurativne uporabe pripadnika kategorije DOMAĆIH ŽIVOTINJA (podijeljenih u KUĆNE LJUBIMCE, PERAD i STOKU) za konceptualizaciju ljudskih referenata u engleskome i hrvatskom jeziku predstavljaju motivacijski čimbenici za konvencionalizaciju te izgradnju značenja kao rezultat interakcije triju ključnih sustava koji utječu na univerzalnost pri konceptualizaciji, dijakronijsku i sinkronijsku varijaciju u njihovoj upotrebi i aksiološkom učinku: razlika u kognitivnim preferencama i stilovima, tjelesnog iskustva te konteksta (društveno-kulturno iskustvo) (Kovecses 2005). relevantne čimbenike prvih dviju dimenzija predstavit ćemo usvajanjem i preispitivanjem teorijskih konstrukata razvijenih u okviru teorije konceptualne metafore i metonimije te teorije konceptualne integracije. Utjecaj konteksta pri tome predstavit će se i analizirati uvidom u utjecaj različitih lektalnih čimbenika (lectal factors (geeraerts 2005)) na upotrebe u engleskom i hrvatskom jeziku. Konačno, u metodološkom smislu, upotrebom analize korpusa (u kombinaciji s rječničkim podacima) cilj je studije promaknuti Geeraertsom stav o uključivanju empirijskih podataka te unutarjezične varijacije i sociolingvističke različitosti kao čimbenika inherentnih temeljnim postavkama uporabnog modela jezika kakvog zagovaraju kognitivni lingvisti.

konceptualna metafora; konceptualna metonimija; polisemija; životinje; aksiološki učinak; dijakronijska varijacija; sinkronijska varijacija

nije evidentirano