hrvatski

Energetika i plin do 2030. godine

Budućnost energetske opskrbe u razmotrenom periodu najvećim će se dijelom bazirati na fosilnim energentima uz znatan porast korištenja plina i obnovljivih energenata (vjetra, sunca i topline iz okoline). Plin će preuzeti dio industrijskog korištenja tekućeg goriva, dio automobilskog prometa, dio proizvodnje električne energije u kogeneracijskim i mikrokogeneracijskim postrojenjima. Osim toga plin će zasigurno pokriti i dio potreba energije za hlađenje na direktni i indirektni način. Obnovljivi izvori energije preuzet će dio proizvodnje električne energije iz vjetra, dio toplinske energije za grijanje i hlađenje s pomoću solarnih panela. U zadnjem dijelu razmatranog perioda fotoelektrični moduli trebali bi preuzeti značajan dio pokrivanja potreba za električnom energijom. osim toga toplinska energija iz okolnog zraka, vode i zemlje već pokriva potrebe dijela toplinske energije za grijanje i hlađenje (električne, toplinske i plinske crpke). Ovim načinom distribuirana proizvodnja energije bitno će porasti na bazi plina i obnovljivih izvora, a uređajima za njenu proizvodnju učinkovitost će biti sve veća (145%). Plin, električna energija i obnovljivi izvori s pomoću distribuiranih uređaja pretvorbe pogodovat će nastanku efikasnijeg, ekološki prihvatljivijeg obrasca korištenja svih triju oblika energije (električne, toplinske i rashladne).

distribuirani uređaji energetske pretvorbe; električna; toplinska i rashladna energija; efikasan obrazac korištenja; kogeneracija; mikrokogeneracija

nije evidentirano