Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 399072

Katolička crkvena hijerarhija i društva tijekom diktature kralja Aleksandra I. Karađorđevića


Krišto, Jure
Katolička crkvena hijerarhija i društva tijekom diktature kralja Aleksandra I. Karađorđevića // Hrvatska između slobode i jugoslavenstva, Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog 8. i 9. siječnja 2009. u Zagrebu / Tomislav Jonjić i Zlatko Matijević (ur.).
Zagreb: Naklada Trpimir, 2009. str. 145-166 (predavanje, nije recenziran, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)


Naslov
Katolička crkvena hijerarhija i društva tijekom diktature kralja Aleksandra I. Karađorđevića
(Catholic Church Hierarchy and Assotiations in time of the King Alexander Karadjordjevich's Dictatorship)

Autori
Krišto, Jure

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Hrvatska između slobode i jugoslavenstva, Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog 8. i 9. siječnja 2009. u Zagrebu / Tomislav Jonjić i Zlatko Matijević - Zagreb : Naklada Trpimir, 2009, 145-166

ISBN
978-953-55421-1-7

Skup
Hrvatska između slobode i jugoslavenstva. U povodu 80. obljetnice šestosiječanjske diktature

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 8.-9.01.2009

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Diktatura; masonstvo; liberalizam; židovstvo; Katolička crkva; nacionalsocijalizam; srpski hegemonizam
(Dictatorship; Masonry; Liberalism; Jews; Catholic Church; National-Socialism; Serb Hegemonism)

Sažetak
Iako je hijerarhija Katoličke crkve podržavala stvaranje prve južnoslavenske države, ona je prva prosvjedovala protiv postupaka vlasti i zakonskih rješenja koja je smatrala protivnima hrvatskom narodu i katoličkom vjerovanju, odnosno Katoličkoj crkvi. Hijerarhija je gotovo od samih početaka života nove države reagirala na agrarnu reformu, pokušaje zabrane katoličkih udruženja i isusovaca, protimbu sklapanju konkordata sa sv. Stolicom, državnu potporu protukatoličkih društava, na progone hrvatskih seljaka, svećenstva i intelektualaca i sl. S uvođenjem diktature i s nastojanjem režima da nametne nacionalni identitet jugoslavenstva, ustvari srpstva, katolički biskupi su preuzeli dodatne odgovornosti u političkom životu hrvatskog naroda. Kako se ideologija integralnog jugoslavenstva nametala osobito putem školstva i kulturne politike, biskupi su se oduprli školskim zakonima te sokolstvu kao jedinoj državnoj organizaciji (sve su katoličke organizacije bile zabranjene), praćenoj osebujnom protukatoličkom ideologijom. Katolički su biskupi također trošili puno energije za onemogućavanje stvaranja starokatoličke crkve, čime se nastojalo stvoriti razdor u Katoličkoj crkvi i njezino odvajanje od Sv. Stolice. I katolički laici su reagirali na diktaturu ponovnim organiziranjem na strogo vjerskim osnovama. Prvi su se organizirali Križari, koji su zapravo preuzeli članstvo i organizacijsku strukturu zabranjenih Orlova. Iako je križarstvo gajilo hrvatske kulturne tradicije, ostalo je vjerno temeljnim intencijama Hrvatskoga katoličkog pokreta, tj. jedinstvu Crkava (ćirilo-metodska tradicija). U tom su smislu i dalje pristajali uz jugoslavensku državnu zajednicu kao područje na kojem bi se to jedinstvo moglo ostvariti. Jugoslavenstvo tih katoličkih organizacija je, dakle, bilo motivirano tim vjerskim idealom, što znači da redovito nije značilo novu nacionalnu svijest. Od sredine 30-ih u katoličkom tisku se javlja pojačana kritika masonstva, komunizma i židovstva. Posljedica je to prethodne borbe s liberalnim zakonodavstvom u kojem je masonerija imala važnu, možda presudnu ulogu. To znači da je ta pojačana kritika masonstva posljedica diktature. Kritika komunizma uvjetovana je razvojem političkih prilika na domaćoj sceni, ali i na međunarodnoj. U Njemačkoj na vlast dolazi Hitler koji uništava jaku Komunističku partiju Njemačke i pojačava kritiku sovjetskog komunizma. I u Hrvatskoj se osjeća pojačana komunističkih aktivnost, što stvara potrebu adekvatnoga odgovora, osobito u kontekstu katoličkog uvjerenja da je komunizam najveća opasnost ne samo za Crkvu nego i za čovječanstvo. I kritika židovstva je uglavnom "uvozna" pojava. Ona u Hrvatskoj ne poprima kritiku na rasnoj osnovi, ali se, po uzoru na Njemačku i druge europske sredine, usredotočuje na isticanje broja Židova u masonskim, komunističkim i drugim organizacijama koje su protivne vjeri i Katoličkoj crkvi. Čini se da Židovi kao rasna skupina nisu cilj, nego ideje koje kroz razna društva i političke organizacije promiču.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
019-0190612-0600 - Katolička crkva u susretu s ideologijama i političkim programima (Jasna Turkalj, )

Ustanove
Hrvatski institut za povijest, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Jure Krišto, (185055)