hrvatski

Algološka i bakteriološka istraživanja u gornjem dijelu estuarija rijeke Zrmanje tijekom 1998-1999.

Zrmanja je krška rijeka (69 km dužine) koja se ulijeva u centralni dio Jadranskog mora i čini estuarij dužine 25 km. Istraživanje je provedeno u blizini Obrovca (10 km uzvodno od Novigradskog mora), tijekom 1998-99. godine. Preliminarni rezultati obuhvaćaju taksonomski sastav epifitona, fitoplanktona i bentoskih algi, te sanitarnu bakteriološku analizu vode. U površinskom sloju utvrđeno je 44 epifitskih slatkovodnih dijatomeja. Najveću prosječnu relativnu učestalost i najvišu frekvenciju pojavljivanja imale su dijatomejske vrste: Cocconeis pediculus Ehr. (h=2,5; f=80%), Rhoicosphaenia curvata Kuetz. (h=2,3; f=80%), Synedra ulna (Nitz.) Ehr. (h=2,0; f=100%), i Cocconeis placentula Ehr. (h=2,0; f=80%). Najčešće slatkovodno/boćate zelene nitaste alge su vrste Zygnema sp. i Spirogyra sp. (f=60%). Tijekom svibnja i kolovoza utvrđena je najveća relativna učetalost zelene alge Blidingia minima var. raminifera Bliding (h=4), cijanobakterije Rivularia sp. (h=5), te crvene alge Acrochloetium daviesii (Dillwyn) Naeg. (h=6). U tom je razdoblju površinski salinitet veći nego u drugim sezonama, što je rezultiralo smanjenim prisutstvom morskih makrofitskih alga. Morski fitoplankton reduciran je tijekom rujna-ožujka, kada salinitet biva drastično smanjen u cijelom vodenom stupcu. Najviše planktonskih dijatomeja utvrđeno je u veljači i ožujku u površinskom vodenom sloju, dok su dinoflagelati bili najbrojniji uz haloklinu, u razdoblju od srpnja do kolovoza. Sanitarna bakteriološka analiza ukazuje da je voda rijeke Zrmanje na ispitivanom lokalitetu pripadala uglavnom I klasi boniteta. Najveći broj koliforma (230/100ml) i saprofitskih bakterija (2600/ml) utvrđen je u površinskom sloju vode u ljetnom razdoblju.

algološka i bakterološka istraživanja; estuarij; rijeka Zrmanja; Hrvatska

nije evidentirano