hrvatski

Uzroci kloroze kukuruza na černozemu istočne Hrvatske

Na černozemu istočne Hrvatske česta je pojava kloroze na usjevima i trajnim nasadima, koja se javlja nezavisno o količini oborina tijekom vegetacijskog razdoblja. Istraživanje je provedeno tijekom 2007. godine, i podjeljeno je u tri etape: terenska istraživanja, izrada matematičkog modela za predviđanje i prevenciju šteta nastalih pojavom vapnene kloroze na kukuruzu i vegetacijski pokus u plasteniku u posudama. Terenska istraživanja koja su provedena u srpnju 2007. godine na prostoru istočno od linije Beli Manastir – Osijek – Županja (istočno od linije E18º ; 62'), obuhvaćala su pozicioniranje lokacije usjeva (GPS), vizualnu procjenu klorotičnosti usjeva i određivanje stupnja kloroze, ocjenjivanje općeg stanja usjeva, determinacija uzroka nastajanja kloroze vizualnim pregledom usjeva i utvrđivanje ukupne koncentracije kloroplastnih pigmenata indirektnom metodom (klorofil metrom) na klorotičnim i neklorotičnim biljkama kukuruza. Iz podataka dobivenih klorofil metrom izračunate su relativne kloroze (%), kartirane na topografskim kartama, vektorskoj karti RH i satelitskim kartama. Predviđanje pojave kloroze u ovisnosti od pH vrijednosti tla, obavljeno je geostatističkom interpolacijskom metodom – krigingom. Na temelju rezultata kriginga, mogu se izdvojiti četiri regije rizika pojave Fe- kloroze. Matematičkim modelom je prikazana nelinearna zavisnost intenziteta relativne kloroze (%) od zemljopisne duljine i nadmorske visine. Porastom nadmorske visine, na karbonatnom černozemu istočne Hrvatske, povećava se rizik od pojave kloroze na kukuruzu. Povećanjem zemljopisne duljine ne dolazi do povećanog intenziteta relativne kloroze ukoliko je niža nadmorska visina, dok kod viših terena pri većim zemljopisnim duljinama, pojava kloroze trebala bi biti najjače izražena. Vegetacijski pokus u posudama proveden je u plasteniku. Posude volumena 40 dm3 napunjene su plitkim černozemom, tako da je zadržana prirodna stratifikacija horizonata (A- C). Tip tla odabran je nakon detaljnog istraživanja terena na potezu Sotin – Tovarnik, na temelju visokog pH, pojave sirozema i male dubine soluma. Prilikom startnog podešavanja PVK (50% PVK i 100% PVK) obavljena je gnojidba kalijem i željezom i to sa šest različitih varijanata gnojidbe:I) kontrola ; II) 250 kg K2O ha-1 (KCl) ; III) 250 kg K2O ha-1 (K2SO4) ; IV) 250 kg K2O ha-1 (KCl)+20 kg Fe ha-1 (Fe EDDHA) ; V) 250 kg K2O ha-1 (K2SO4)+20 kg Fe ha-1 (FeSO4x7H2O) ; VI) 1000 kg K2O ha-1 (K2SO4). Posijan je hibrid OsSK 617. U fazi 7-8 listova izvršena je analiza biljne tvari. Vlažnost tla značajno je utjecala na gotovo sve ispitivane parametre, pa je tako u uvjetima veće vlažnosti (100% PVK) utvrđena veća masa svježe i suhe tvari kao i indeks relativne kloroze, veća koncentracija fosfora i kalija, te veći omjeri Fe/Zn, K/Ca, K/Mg, P/Fei Ca/Mg. U sušnim uvjetima (pri 50% PVK) utvrđena ja veća koncentracija kloroplstnih pigmenata, kao i veća koncentracija N, Ca, Mg, Na, Zn i Cu. Korelacijskom analizom utvrđene su vrlo značajne negativne korelacije između mase suhe i svježe tvari izdanaka kukuruza i koncentracije kloroplastnih pigmenata. Porastom suhe tvari smanjivala se koncentracija karotenoida i klorofila (a+b). Masa svježe i suhe tvari negativno su korelirale i s koncentracijom Zn, Na, N, Ca i Mg, a pozitivno s indeksom relativne kloroze, koncentracijom P i K, te omjerima Fe/Zn, K/Ca, P/Fe i K/Mg. Indeks relativne kloroze je statistički negativno korelirao s koncentracijom kloroplastnih pigmenata, koncentracijom Zn, Cu, Ca, Mg, Na i N, a pozitivno s koncentracijom K, P, te omjerima Fe/Zn, K/Ca, P/Fe i K/Mg. Koncentracija Zn u izdancima značajno je pozitivno korelirala s koncentracijom Ca, Mg, Na i N, a negativno s koncentracijom P, omjerima Fe/Zn, K/Ca i P/Fe. Željezo u izdancima kukuruza pozitivno je koreliralo samo s omjerom Fe/Mn. Koncentracija Mg i Ca rasla je s porastom N i Na, a opadala porastom koncentracije K i P. Također je utvrđena negativna korelacija između koncentracije ova dva makroelementa i omjera Fe/Zn, P/Fe i K/Mg. U uvjetima suše kao i u vlažnom tlu, pojava kloroze na kukuruzu u ranom porastu se različito ispoljavala. U sušnim uvjetima kukuruz je bio slabijeg porasta ali i slabije izraženih simptoma deficita željeza i cinka, dok je u uvjetima prekomjerne vlažnosti porast kukuruza bio neočekivano intenzivan, uz vrlo jasno izražene simptome deficita navedenih mikroelemenata. Problem kloroze na kukuruzu u ranom porastu, uzgajanom na tlu alkalne reakcije, nije uspješno korigiran niti jednom od testiranih varijanti gnojidbe, iako je vidljiv trend smanjenja indeksa relativne kloroze usljed gnojidbe Fe- EDDHA, te je moguće da u kasnijim fazama rasta ova gnojidba može korigirati pojavu Fe- kloroze.

kloroza ; kukuruz ; karbonatni černozem ; kriging ; kartiranje ; gnojidba

nije evidentirano