hrvatski

Osobni i okolinski resursi kao odrednice prilagodbe brucoša na studij

Osnovni ciljevi ovog istraživanja su utvrditi postoje li razlike u prilagodbi brucoša na studij s obzirom na to jesu li zbog studiranja promijenili mjesto stanovanja, kao i s obzirom na spol ispitanika, te ispitati odnos osobnih i okolinskih resursa (opće samoefikasnosti i socijalne podrške), izloženosti problemima, procjene situacije i percipiranog stresa s prilagodbom na studij. Na uzorku od 313 studenata prve godine različitih fakulteta Sveučilišta u Rijeci primijenjene su sljedeće skale samoprocjene: Skala opće samoefikasnosti (Schwarzer i suradnici, 1997), Multidimenzionalna skala percipirane socijalne podrške (Zimet, Dahlem, Zimet i Farley, 1988), Skala percipiranog stresa (Cohen, Kamarck i Mermelstein, 1983), Upitnik prilagodbe studenata na studij (Baker i Siryk, 1984), te Skala izloženosti brucoša problemima i mjera za procjenu izazova-prijetnje sastavljene za potrebe ovog istraživanja. Ispitivanje je provedeno početkom drugog semestra prve godine studija. Rezultati pokazuju da iako brucoši koji su promijenili mjesto stanovanja imaju veću opću samoefikasnost nego brucoši koji su ostali kod kuće, više su izloženi problemima, situaciju doživljavaju više prijetećom, te su slabije emocionalno prilagođeni. Različiti čimbenici doprinose razvoju različitih aspekata prilagodbe, a prediktori pojedinih aspekata prilagodbe razlikuju se i ovisno o spolu ispitanika. Opća samoefikasnost prediktor je akademske prilagodbe djevojaka i socijalne prilagodbe mladića. Neovisno o spolu, socijalna podrška prediktor je socijalne prilagodbe, a izloženost problemima emocionalne prilagodbe. Percipirani stres prediktor je sva tri aspekta prilagodbe djevojaka, te akademske i emocionalne prilagodbe mladića.

brucoši; prilagodba na studij; samoefikasnost; socijalna podrška; svakodnevni problemi; kognitivna procjena; percipirani stres; odlazak od kuće; spolne razlike

nije evidentirano