Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 397732

Brojno stanje, uzgojna analiza i organiziranost uzgoja lipicanaca u Republici Hrvatskoj


Čačić, Mato; Tadić, Domagoj; Korabi, Nidal; Mlađenović, Mirna; Čabrajec, Martina; Matasović, Martin; Ljubešić, Josip; Baban, Mirjana; Tomo Rastija; Prvanović, Nikica
Brojno stanje, uzgojna analiza i organiziranost uzgoja lipicanaca u Republici Hrvatskoj // 2. Hrvatski simpozij o lipicanskoj pasmini - s međunarodnim sudjelovanjem Đakovo, 13. prosinac 2008.(Zbornik radova) / Čačić, Mato (ur.).
Bjelovar: Neron d.o.o., 2008. str. 13-23 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), stručni)


Naslov
Brojno stanje, uzgojna analiza i organiziranost uzgoja lipicanaca u Republici Hrvatskoj
(The numerical strength, breeding analysis and organization of Lipizzaner breeding in the Republic of Croatia)

Autori
Čačić, Mato ; Tadić, Domagoj ; Korabi, Nidal ; Mlađenović, Mirna ; Čabrajec, Martina ; Matasović, Martin ; Ljubešić, Josip ; Baban, Mirjana ; Tomo Rastija ; Prvanović, Nikica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Izvornik
2. Hrvatski simpozij o lipicanskoj pasmini - s međunarodnim sudjelovanjem Đakovo, 13. prosinac 2008.(Zbornik radova) / Čačić, Mato - Bjelovar : Neron d.o.o., 2008, 13-23

Skup
2. Hrvatski simpozij o lipicanskoj pasmini - s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Đakovo, Hrvatska, 13.12.2008

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Lipicanac; Brojno stanje; Uzgojna analiza; Organiziranost uzgoja; Republika Hrvatska
(Lipizzaner; numerical strength; breeding analysis; organization of breeding; the Republic of Croatia)

Sažetak
Lipicanska pasmina, prema podacima, na hrvatskom tlo prvi puta dolazi oko 1700. Godine na imanje grofa Jankovića u Terezovcu, a prvi sljedeći podatak je iz 1806. Godine kada se Ergela Lipica, bježeći pred Napoleonom, smješta u biskupijskim štalama u Đakovu. Od prvih dolazaka do danas uzgoj lipicanaca u Hrvatskoj postao je najveći svjetski nacionalni uzgoj lipicanske pasmine. Zbog velikih obradivih poljoprivrednih površina Slavonija je imala i velike potrebe za konjima kao izvorom radne snage. Tako je lipicanac zbog sposobnosti adaptacije postao od konja kraljeva konj za poljoprivredne radove. Upravo zbog potreba i kontinuiranog povećanja broja grla, uzgoj lipicanaca u Slavoniji porastao je u Međunarodnoj stručnoj literaturi poznat kao „ slavonski lipicanski bazen“ . Kroz godine s dolaskom mehanizacije i robotizacije, i danas u vremenu informatizacije, od izvora radne snage lipicanac je postao konj za vrhunska natjecanja, posebice zaprežni sport. No, budući da je postao dio povijesti i življenja Slavonac, od vremena rada na poljima do sportskog konja, lipicanac je u Hrvatskoj opstao upravo zahvaljujući sprezi Slavonaca i njihovih konja. To potvrđuje činjenica da je lipicanac danas nezaobilazan čimbenik brojnih slavonskih kulturno – folklornih manifestacija. Uzgoj lipicanaca u Hrvatskoj najveći je svjetski uzgoj ove pasmine. I ne samo kvantitativno, nego i kvalitativno možemo reći da smo vodeća zemlja u uzgoju ove pasmine konja. Danas se u Hrvatskoj aktivne dvije državne lipicanske ergele (Đakovo i Lipik) i najveći nacionalni zemaljski (privatni) uzgoj. Uzgoj izvan državnih ergela organiziran je u udruge i privatne ergele koje su članice Hrvatskog saveza udruga uzgajivača lipicanske pasmine konja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Biotehnologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
079-0790466-0601 - Analiza i genetsko unapređivanje sportskih pasmina konja u Hrvatskoj (Mirjana Baban, )

Ustanove
Veterinarski fakultet, Zagreb,
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek,
Agronomski fakultet, Zagreb