Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 397035

Okratoksin A u vinima u Republici Hrvatskoj


Flajs, Dubravka; Domijan, Ana-Marija; Ivić, Dario; Cvjetković, Bogdan; Peraica, Maja
Okratoksin A u vinima u Republici Hrvatskoj // Gljivice i mikotoksini - zdravstveni aspekti i prevencija / Pepeljnjak, Stjepan ; Šegvić Klarić, Maja ; Kosalec, Ivan ; Cvjetnić, Zdenka (ur.).
Zagreb: Hrvatsko mikrobiološko društvo, 2009. str. 45-46 (predavanje, sažetak, znanstveni)


Naslov
Okratoksin A u vinima u Republici Hrvatskoj
(Ochratoxin A in wine from Croatia)

Autori
Flajs, Dubravka ; Domijan, Ana-Marija ; Ivić, Dario ; Cvjetković, Bogdan ; Peraica, Maja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Gljivice i mikotoksini - zdravstveni aspekti i prevencija / Pepeljnjak, Stjepan ; Šegvić Klarić, Maja ; Kosalec, Ivan ; Cvjetnić, Zdenka - Zagreb : Hrvatsko mikrobiološko društvo, 2009, 45-46

ISBN
978-953-96567-8-0

Skup
2. hrvatski znanstveni simpozij s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Zagreb, 5. 12. 2008.

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Neobjavljeni rad

Ključne riječi
Red wine; white wine; exposure

Sažetak
Okratoksin (OTA) je mikotoksin koji se može naći u različitim vrstama namirnica pa i u vinu. Iako su koncentracije OTA u vinima obično niske, konzumacija vina može znatno pridonijeti izloženosti ovom mikotoksinu (1). Koncentracija OTA obično je viša u vinima koja su proizvedena u južnim krajevima, gdje je učestalost nalaza vrste Aspergilllus carbonarius koja najčešće proizvodi OTA na grožđu veća. Koncentracija OTA je obično viša u crnim vinima (2, 3). Cilj naših istraživanja bio je odrediti koncentraciju OTA u bijelim i crnim vinima sakupljenim u različitim krajevima Hrvatske, a zatim usporediti koncentracije OTA u moštu i vinu proizvedenom od tog mošta. Koncentracija OTA određivana je tekućinskim kromatografom visoke djelotvornosti (HPLC) s fluorescentnim detektorom i ELISA metodom. U prvom su istraživanju sakupljeni uzorci bijelog i crnog vina iz svih krajeva Hrvatske. Nađeno je da je koncentracija OTA viša u uzorcima crnog (22± ; 11 ng/L) negoli bijelog vina (10± ; 9 ng/L) te da su svi uzorci crnog vina imali koncentraciju OTA iznad granice detekcije (10 ng/L). Koncentracija OTA bila je viša u uzorcima vina sakupljenim u obalnom dijelu Hrvatske (25± ; 12 ng/ml) negoli u uzorcima iz kontinentalnog dijela (11± ; 8 ng/L). U drugom su istraživanju sakupljeni uzorci crnog mošta i vina proizvedenog od tog mošta. Koncentracija OTA u moštu i vinu određena je HPLC i ELISA metodama. Nađeno je da je HPLC metoda prikladnija za određivanje OTA u crnom moštu i vinu te da ELISA metoda zahtijeva prethodno pročišćavanje imunoafinitetnim kolonama. Koncentracija OTA bila je viša u moštu nego u vinu što je u sukladnosti sa sličnim istraživanjima koja su proveli drugi autori (4). Zanimljivo je da mikološkom analizom mošta nije nađena vrsta A. carbonarius te stoga OTA potječe vjerojatno od neke druge vrste kao npr. A. tubingensis, A. ochraceus ili A. niger (5-7). Iako naša vina vrlo često sadrže OTA, njegova je koncentracija značajno niža negoli u vinima iz drugih zemalja. Osoba od 70 kg koja bi popila dvije čaše vina (300-400 mL) s najvišom koncentracijom OTA nađenom u našem istraživanju (47 ng/L), povećala bi dnevni unos za 14.1-18.8 ng (0.20-0.26 ng/kg tj.m.) što je mnogo niže od prihvatljivog maksimalnog dnevnog unosa koje preporuča SZO (16 ng/kg tj.m.).

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Poljoprivreda (agronomija)



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
022-0222148-2142 - Toksični učinci mikotoksina na ljude i životinje (Maja Peraica, )
178-1191193-2764 - Horologija fitopatogenih gljiva na vrstama od posebne važnosti u flori Hrvatske (Tihomir Miličević, )
178-1781844-2692 - Identifikacija fitopatogena molekularnim i drugim metodama (Bogdan Cvjetković, )

Ustanove
Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb,
Agronomski fakultet, Zagreb