Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Okratoksin A u vinima u Republici Hrvatskoj (CROSBI ID 548467)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa

Flajs, Dubravka ; Domijan, Ana-Marija ; Ivić, Dario ; Cvjetković, Bogdan ; Peraica, Maja Ochratoxin A in wine from Croatia / Okratoksin A u vinima u Republici Hrvatskoj // Gljivice i mikotoksini - zdravstveni aspekti i prevencija / Pepeljnjak, Stjepan ; Šegvić Klarić, Maja ; Kosalec, Ivan et al. (ur.). Zagreb: Hrvatsko mikrobiološko društvo, 2009. str. 45-46

Podaci o odgovornosti

Flajs, Dubravka ; Domijan, Ana-Marija ; Ivić, Dario ; Cvjetković, Bogdan ; Peraica, Maja

hrvatski

Okratoksin A u vinima u Republici Hrvatskoj

Okratoksin (OTA) je mikotoksin koji se može naći u različitim vrstama namirnica pa i u vinu. Iako su koncentracije OTA u vinima obično niske, konzumacija vina može znatno pridonijeti izloženosti ovom mikotoksinu (1). Koncentracija OTA obično je viša u vinima koja su proizvedena u južnim krajevima, gdje je učestalost nalaza vrste Aspergilllus carbonarius koja najčešće proizvodi OTA na grožđu veća. Koncentracija OTA je obično viša u crnim vinima (2, 3). Cilj naših istraživanja bio je odrediti koncentraciju OTA u bijelim i crnim vinima sakupljenim u različitim krajevima Hrvatske, a zatim usporediti koncentracije OTA u moštu i vinu proizvedenom od tog mošta. Koncentracija OTA određivana je tekućinskim kromatografom visoke djelotvornosti (HPLC) s fluorescentnim detektorom i ELISA metodom. U prvom su istraživanju sakupljeni uzorci bijelog i crnog vina iz svih krajeva Hrvatske. Nađeno je da je koncentracija OTA viša u uzorcima crnog (22± ; 11 ng/L) negoli bijelog vina (10± ; 9 ng/L) te da su svi uzorci crnog vina imali koncentraciju OTA iznad granice detekcije (10 ng/L). Koncentracija OTA bila je viša u uzorcima vina sakupljenim u obalnom dijelu Hrvatske (25± ; 12 ng/ml) negoli u uzorcima iz kontinentalnog dijela (11± ; 8 ng/L). U drugom su istraživanju sakupljeni uzorci crnog mošta i vina proizvedenog od tog mošta. Koncentracija OTA u moštu i vinu određena je HPLC i ELISA metodama. Nađeno je da je HPLC metoda prikladnija za određivanje OTA u crnom moštu i vinu te da ELISA metoda zahtijeva prethodno pročišćavanje imunoafinitetnim kolonama. Koncentracija OTA bila je viša u moštu nego u vinu što je u sukladnosti sa sličnim istraživanjima koja su proveli drugi autori (4). Zanimljivo je da mikološkom analizom mošta nije nađena vrsta A. carbonarius te stoga OTA potječe vjerojatno od neke druge vrste kao npr. A. tubingensis, A. ochraceus ili A. niger (5-7). Iako naša vina vrlo često sadrže OTA, njegova je koncentracija značajno niža negoli u vinima iz drugih zemalja. Osoba od 70 kg koja bi popila dvije čaše vina (300-400 mL) s najvišom koncentracijom OTA nađenom u našem istraživanju (47 ng/L), povećala bi dnevni unos za 14.1-18.8 ng (0.20-0.26 ng/kg tj.m.) što je mnogo niže od prihvatljivog maksimalnog dnevnog unosa koje preporuča SZO (16 ng/kg tj.m.).

red wine; white wine; exposure

nije evidentirano

engleski

Ochratoxin A in wine from Croatia

Okratoksin (OTA) je mikotoksin koji se može naći u različitim vrstama namirnica pa i u vinu. Iako su koncentracije OTA u vinima obično niske, konzumacija vina može znatno pridonijeti izloženosti ovom mikotoksinu (1). Koncentracija OTA obično je viša u vinima koja su proizvedena u južnim krajevima, gdje je učestalost nalaza vrste Aspergilllus carbonarius koja najčešće proizvodi OTA na grožđu veća. Koncentracija OTA je obično viša u crnim vinima (2, 3). Cilj naših istraživanja bio je odrediti koncentraciju OTA u bijelim i crnim vinima sakupljenim u različitim krajevima Hrvatske, a zatim usporediti koncentracije OTA u moštu i vinu proizvedenom od tog mošta. Koncentracija OTA određivana je tekućinskim kromatografom visoke djelotvornosti (HPLC) s fluorescentnim detektorom i ELISA metodom. U prvom su istraživanju sakupljeni uzorci bijelog i crnog vina iz svih krajeva Hrvatske. Nađeno je da je koncentracija OTA viša u uzorcima crnog (22± ; 11 ng/L) negoli bijelog vina (10± ; 9 ng/L) te da su svi uzorci crnog vina imali koncentraciju OTA iznad granice detekcije (10 ng/L). Koncentracija OTA bila je viša u uzorcima vina sakupljenim u obalnom dijelu Hrvatske (25± ; 12 ng/ml) negoli u uzorcima iz kontinentalnog dijela (11± ; 8 ng/L). U drugom su istraživanju sakupljeni uzorci crnog mošta i vina proizvedenog od tog mošta. Koncentracija OTA u moštu i vinu određena je HPLC i ELISA metodama. Nađeno je da je HPLC metoda prikladnija za određivanje OTA u crnom moštu i vinu te da ELISA metoda zahtijeva prethodno pročišćavanje imunoafinitetnim kolonama. Koncentracija OTA bila je viša u moštu nego u vinu što je u sukladnosti sa sličnim istraživanjima koja su proveli drugi autori (4). Zanimljivo je da mikološkom analizom mošta nije nađena vrsta A. carbonarius te stoga OTA potječe vjerojatno od neke druge vrste kao npr. A. tubingensis, A. ochraceus ili A. niger (5-7). Iako naša vina vrlo često sadrže OTA, njegova je koncentracija značajno niža negoli u vinima iz drugih zemalja. Osoba od 70 kg koja bi popila dvije čaše vina (300-400 mL) s najvišom koncentracijom OTA nađenom u našem istraživanju (47 ng/L), povećala bi dnevni unos za 14.1-18.8 ng (0.20-0.26 ng/kg tj.m.) što je mnogo niže od prihvatljivog maksimalnog dnevnog unosa koje preporuča SZO (16 ng/kg tj.m.).

red wine; white wine; exposure

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

Podaci o prilogu

45-46.

2009.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Gljivice i mikotoksini - zdravstveni aspekti i prevencija

Pepeljnjak, Stjepan ; Šegvić Klarić, Maja ; Kosalec, Ivan ; Cvjetnić, Zdenka

Zagreb: Hrvatsko mikrobiološko društvo

978-953-96567-8-0

Podaci o skupu

Nepoznat skup

predavanje

29.02.1904-29.02.2096

Povezanost rada

Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Poljoprivreda (agronomija)