Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Studija optimizacije topologije telekomunikacijske infrastrukturne mreže na području grada Zagreba (CROSBI ID 763371)

Druge vrste radova | elaborat/studija

Modlic, Borivoj ; Grgić, Sonja ; Grgić, Mislav ; Šišul, Gordan Studija optimizacije topologije telekomunikacijske infrastrukturne mreže na području grada Zagreba // Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. 2008.

Podaci o odgovornosti

Modlic, Borivoj ; Grgić, Sonja ; Grgić, Mislav ; Šišul, Gordan

hrvatski

Studija optimizacije topologije telekomunikacijske infrastrukturne mreže na području grada Zagreba

Jedan od zadataka lokalne uprave je i skrb za dobrobit građana i kvalitetu njihova života. Lokalna uprava Grada Zagreba učinila je već do sad značajne pomake u cilju praćenja trendova razvoja modernih gradova. Postepeno uvođenje e-usluga raznih tijela gradske uprave naišlo je na vrlo pozitivni prijam kod građana, jer su odmah osjetili nove velike mogućnosti koje im pruža e- uprava grada. Za ostvarenje tog cilja, a i ostalih mogućnosti koje pružaju suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije, nužno je postojanje suvremene telekomunikacijske mreže na teritoriju cijeloga grada Zagreba. Osim u svrhu ostvarenja sustava e-uprave grada takva mreža omogućava građanima korištenje i svih ostalih usluga koje im treba omogućiti po pristupačnim cijenama. Grad Zagreb ispravno je prepoznao svoju zadaću da ostvari pretpostavke za ravnopravno korištenje gradske telekomunikacijske mreže od strane svih potencijalnih operatora i davatelja usluga. Zdrava konkurencija operatora i davatelja usluga osnova je zdrave ekonomije i ona minimizira cijene na tržištu. Implementacija koncepta digitalnog grada olakšat će položaj alternativnim operatorima te će stvoriti temelje za pojavu novih alternativnih operatora. Alternativni operatori izbjeći će velika početna ulaganja u izgradnju mrežne infrastrukture i DTK, jer će grad operatorima i davateljima usluga omogućiti pristup do korisnika pod jednakim uvjetima uz poštivanje načela otvorenosti i ravnopravnosti uz uporabu širokopojasne gradske mrežne infrastrukture. Prema u studiji predloženom konceptu gradsku telekomunikacijsku mrežu trebalo bi zasnivati na optičkoj tehnologiji s tim da se optička vlakna vode do priključka u stanu ili poslovnom prostoru krajnjeg korisnika (FTTH). Do svakog rezidencijalnog korisnika trebalo bi dovesti po dvije optičke niti, dok je poslovnim prostorima namijenjen veći broj vlakana sukladno djelatnostima i očekivanom prometu. Predlažemo korištenje P2P arhitekture mreže, jer je ona najfleksibilnija i najbolje se može prilagoditi budućim potrebama. Taj koncept treba svakako primjenjivati kod izgradnje novih naselja, a po mogućnosti i kod novogradnji u interpolacijama. Radi što bržeg osuvremenjivanja postojeće bakrene mreže na starim se dijelovima mreže privremeno može koristiti i P2MP arhitektura do konačne rekonstrukcije. Za financiranje izgradnje nove i rekonstrukcije postojeće DTK i telekomunikacijske mreže treba koristiti sve izvore koji stoje na raspolaganju: proračun, javno-privatno partnerstvo, razni fondovi, sredstva operatora. Mišljenja smo da u prvoj fazi glavninu tereta financiranja treba podnijeti proračun Grada Zagreba dok se ne pripreme ostali instrumenti financiranja. Udio proračuna u ukupnima investicijskim sredstvima trebalo bi postepeno smanjivati na račun vlastitih sredstava podružnice Zagrebački digitalni grad kao i ostalih modaliteta financiranja. Prema našem mišljenju sredstva operatora mogla bi se koristiti, ali u vrlo ograničenom opsegu kako bi se sačuvalo načelo jednakopravnosti svih korisnika. Tvrtka Zagrebački holding d.o.o. ispunjava uvjete iz Smjernica Vlade RH za primjenu ugovornih oblika javno-privatnog partnerstva da bude ugovorna strana iz javnog sektora jer je trgovačko društvo u većinskom vlasništvu jedinice lokalne samouprave (ona je u 100%-tnom vlasništvu Grada Zagreba). Od dopuštenih modela JPP u Hrvatskoj prikladnim se pokazuje model privatne financijske inicijative (PFI) u kojem se naknada za privatnog partnera ne isplaćuje kroz pristojbe koje plaćaju korisnici, već kroz neposredne uplate javnog partnera. Time je osigurana potpuna neovisnost grada od privatnog investitora. Može se razmotriti i tzv. koncesijskog modela (BOT). U tom modelu naknada privatnom partneru sastoji se od pristojbi koje plaćaju korisnici usluge, po potrebi dopunjene državnim subvencijama. Ovaj model karakterizira neposredna veza između privatnog partnera i krajnjeg korisnika: privatni partner pruža javnosti uslugu, "umjesto", iako pod kontrolom, javnog partnera. Pretpristupni program Europske unije IPA dostupan najvećim dijelom javnom sektoru. Kao korisnici eksplicitno se, između ostalih, navode gradovi i općine. Od pet sastavnica IPA za ove potrebe mogla bi doći u obzir sastavnica 3. Regionalni razvoj koja podupire infrastrukturne projekte u sektorima zaštite okoliša i prometa kao i programe poticanja konkurentnosti i regionalnog razvoja. Ona predstavlja pripremu za korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj nakon pristupanja. Korištenje sredstava unutar ove sastavnice temelji se na višegodišnjim programskim dokumentima tzv. Operativnim programima za sektore prometa, okoliša i regionalne konkurentnosti. Okvir za usklađenost strategija, usvojen na sjednici Vlade Republike Hrvatske 25. svibnja 2007. godine, predstavlja krovni programski dokument za pripremu pojedinačnih Operativnih programa u toj sastavnici. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture izradilo je Operativni program za promet 2007. – 2009. (2007HR16IPO002). Za sastavnicu 3. Regionalni razvoj IPA pretpristupnog programa Republici Hrvatskoj namijenjeno je 49, 7 mil. eura u 2009. godini i 56, 8 mil. eura u 2010. godini. Sve aktivnosti vezane uz pretpristupne fondove EU obavljaju se putem Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU). Djelatnost Agencije je financiranje, nabava, plaćanje i nadzor provedbe programa i projekata Europske unije u kojima su upravljanje i odgovornost preneseni na Republiku Hrvatsku. Prema hrvatskim propisima u nekretnine mogu ulagati: zatvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom općeg tipa i specijalizirani investicijski nekretninski fondovi. Uvidom u prospekte nekih zatvorenih fondova za ulaganje u nekretnine dopustivi portfelj fonda širi se na način da se često u dopustivi predmet ulaganja ubraja ulaganje i u infrastrukturu, kako poljoprivrednu tako i komunalnu. Više fondova, koji djeluju u Republici Hrvatskoj, među dopustive predmete ulaganja stavlja i ulaganje u infrastrukturu s tim da se eksplicitno navodi da se u to ubraja i komunalna infrastruktura kojoj pripada DTK. Na raspolaganju je više fondova i oni su u pretežno domaćem vlasništvu što smatramo određenom prednošću kao partnera za financiranje DTK. S obzirom ve velike razlike u gustoći vodova, broju korisnika i karakteru DTK i telekom mreže u raznima gradskim četvrtima mišljenja smo da se pri odabiru načina financiranja ne treba oslanjati na samo jednu vrstu izvora, već da treba koristiti optimalno rješenje za pojedinu situaciju. Glede odabira između navedenih instrumenata financiranja prikaldnima ocjenjujemo modele javno-privatnog partnerstva i investicijskih fondova. Proračunom bi se trebalo koristiti samo kad ne postoje druge mogućnosti ili kad se radi o rekonstrukcijama mreže manjeg opsega. Prema našim saznanjima korištenje fondova EU teško će se realizirati u kratkotročnom razdoblju pa bi na tom instrumentu financiranja trebalo raditi na dugoročnom planu, a sredstva operatora, kako je već istaknuto, koristiti samo u iznimnim slučajevima. Republika Hrvatska znatno zaostaje za europskim prosjekom u po gustoći širokopojasnih priključaka. Situacija u gradu Zagrebu je tek nešto malo bolja, ali je i dalje veliki zaostatak za razvijenima europskim gradovima. To je razlogom da je potrebno unijeti dodatne napore kako bi se proširila i osuvremenila mreža i povećao broj korisnika, a to ujedno upućuje na činjenicu da je u ovom području neophodna što hitnija primjena koncepta digitalnog grada u Zagrebu. Sagledavajući realnu situaciju i mogućnosti smatramo da se kao cilj treba postaviti vremenski okvir od 5 godina u kojem bi se ostvarila gustoća širokopojasnih priključaka od 23 % u odnosu na broj stanovnika (65 % u odnosu na broj kućanstava). Kao konačni cilj, ostvariv u daljnje tri godine, bilo bi postizanje gustoće širokopojasnih priključaka od 30 % u odnosu na broj stanovnika (80 % u odnosu na broj kućanstava). Ova studija, u zajednici sa Studijom implementacije telekomunikacijske infrastrukturne mreže za koncept digitalnog grada na području grada Zagreba, može poslužiti i kao podloga za izradu poslovnih planova podružnice Zagrebački digitalni grad tvrtke Zagrebački holding d.o.o. Studije se mogu koristiti i u okviru inicijative u gradskima i državnim institucijama za razvoj regulative i uređivanje stanja u ovom području telekomunikacija.

Digitalni grad; telekomunikacijska infrastrukura; telekomunikacijski operatori; koncept financiranja

nije evidentirano

engleski

Study of the Telecommunication Infrastructure Network Topology Optimization in the City of Zagreb

nije evidentirano

Digital Town; Telecommunication Infrastructure; Telecommunication Operators; Financial Concept

nije evidentirano

Podaci o izdanju

Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu

2008.

nije evidentirano

objavljeno

Povezanost rada

Elektrotehnika