hrvatski

Govor petogodišnje djece s posebnim jezičnim teškoćama

Posebne jezične teškoće (PJT) razvojni su poremećaj u usvajanu govora čija je geneza još nepoznata. Ne može se utvrditi niji jedna jasna poveznica između ovoga poremećaja i bilo kojeg od najčešćih uzroka jezičnih i govornih poetškoća: poremećaja psihogene, sociogene ili neurogene etiologije. Djeca s PJT-om ne pokazuju nikakve slušne nedostatke, a kognitivne, socijalne i motoričke sposobnosti u skladu su s njihovom dobi. Ipak, novija istraživanja upućuju na specifična neuroanatomska obilježja u osoba s PJT-om te na genetsku predisponiranost za ovaj razvojni poremećaj. Iako su pojavni oblici PJT raznoliki i često vrlo specifični, one se najčešće manifestiraju kao zakašnjelo ovladavanje govorenjem te zakašnjela sposobnost razumijevanja govora, vokabular je smanjenog opsega u odnosu na osobe urednog razvoja, a kada se govor napokon i pojavi, agramatičan je. U hrvatskom jeziku očituju se kao izostavljanje veznika, prijedloga, nenaglašenih oblika osobnih zamjenica, izostavljanje glagola, uporaba pogrešnog padeža, pogreške u odabiru gramatičkih kategorija glagola, riječi obično nisu dulje od tri sloga, a rečenice su kratke i jednostavne. Na fonetskoj razini česte su artkulacijske pogreške: omisije, supstitucije i distorzije. Cilj ovog rada bio je usporediti govor petogodišnjaka urednog jezičnog razvoja s govorom petogodišnjaka s PJZ-om. Isptivana je sposobnost ponavljanja rečenica različte dužine i različitog stupnja složenosti te sposobnost pripovijedanja pomoću varijable prosječne dužine iskaza i broja upotrijebljenih glagola u pripovijedanju. Ispitivanje je uključilo dvije djevojčice i tri dječaka s posebnim jezičnim teškoćama, a kontrolnu skupinu činili su dvije djevojčice i dva dječaka urednog jezičnog razvoja. Rezultati ispitivnaja pokazali su da je sposobnost ponavljanja rečenica djece s PJT-om znatno manja u odnosu na kontrolnu skupinu, što posebno dolazi do izražaja u ponavljanju gramatički složenijih struktura. Djeca s PJT-om lošiji uspjeh pokazuju i u pripovijedanju, na što upućuje kraća proječna dužina iskaza te manji broj upotrijebljenih glagola u tekstu, a što se manifestiralo kao siromašnije i manje razvedeno razvijanje priče.

posebne jezične teškoće; djeca

nije evidentirano