hrvatski

Vektori fitoplazmi voćaka i vinove loze u Republici Hrvatskoj

Lisne buhe [Hemiptera: Psylloidae, Psyllidae] i cikade [Hemiptera: Fulgoromorpha, Cixidae ; Cicadomorpha, Cicadellidae] su poznati vektori fitoplazmi voćaka i vinove loze. Istraživanja su provedena u razdoblju od od 2005. do 2007. godine u glavnim područjima uzgoja voćaka i vinove loze u Republici Hrvatskoj. Praćenje dinamike populacije i sakupljanje lisnih buha obavljeno je entomološkim kečerom, a vektora u vinogradima entomološkim kečerom i žutim ljepljivim pločama. Sakupljeni vektori su determinirani uz pomoć binokulara i ključeva za determinaciju vrsta. Određivanje nazočnosti vektora obavljeno je u 21 županiji na 185 lokaliteta. Pet poznatih vektora fitoplazmi voćaka, vrsta iz roda Cacopsylla je bilo pronađeno: na jabuci je određena nazočnost vektora proliferacije jabuke (AP) Cacopsylla melanoneura Forster i Cacopsylla picta Forster, na kruški Cacopsylla pyri Linnaeus i Cacopsylla pyricola Forster, vektori fitoplazme propadanje kruške (PD) i na koštičavim voćkama (šljivi, marelici ; breskvi) i na divljim Prunus vrstama (Prunus ceresifera i Prunus spinosa) određena je vrsta Cacopsylla pruni Scopoli poznati vektor europske žutice koštičavog voća (ESFY). Na kruškama je određena također nazočnost mogućeg vektor PD fitoplazme Cacopsylla pyrisuga Forster. U vinogradima je nađen i identificiran poznati vektor BN fitoplazme cikada Hyalesthes obsoletus Signoret te potencijalni vektori Reptalus panzeri Löw, Reptalus quinquecostatus Dufour, Reptalus cuspidatus Fieber i Cixius wagneri China [Hemiptera: Fulgoromorpha, Cixidae]. Poznati vektor flavescence dorée (FD) fitoplazme cikada Scaphoideus titanus Ball je također određen na vinovoj lozi. U Hrvatskoj su vektori fitoplazmi voćaka rasprostranjeni u svim glavnim područjima uzgoja voćaka od Istre pa do istočne Hrvatske. Za vrijeme trogodišnjeg istraživanja dinamike populacije vektora u voćnjacima određena je njihova pojava u niskim populacijama, izuzev vrste C. pyri, koja je nazočna u visokim populacijama prije svega u intenzivnom uzgoju krušaka. Na brojnost populacije lisnih buha u velikoj mjeri utječe režim kemijske zaštite. Vektori C. picta, C. melanoneura, C. pruni, kao i mogući vektor C. pyrisuga imaj sličnu biologiju. Ove vrste imaju jednu generaciju godišnje, a zadržavaju se na kruškama najkasnije do kraja lipnja, kada se sele na zimskog domaćina (četinjače). Odrasle buhe prezimjele generacije brojnije su i provode duže vremena na svojim primarnim domaćinima od proljetne generacije. Prema tome, odrasle buhe prezimjele generacije imaju važniju ulogu u prenošenju fitoplazmi sa zaraženih voćaka na zdrave.. Vrste C. pyri i C. pyricola prezimljuju i aktivno su nazočne u voćnjacima krušaka od početka do kraja vegetacijske sezone. Populacija C. pyri bila je najveća u ljetnim mjesecima, kada je koncentracija PD fitoplazme u nadzemnim dijelovima krušaka najveća, dakle, to je presudan period za širenje fitoplazme. Vektori H. obsoletus i S. titanus su prošireni u glavnim područjima uzgoja vinove loze u Hrvatskoj, od Istre do istočne Hrvatske i od juga Hrvatske do sjevera Hrvatske. Prva pojava odraslih cikada H. obsoletus zabilježena je u razdoblju 2004.- 2006. početkom srpnja, a 2007. godine mjesec dana ranije, a nalaženi su u vinogradima najkasnije do kraja srpnja. Razdoblje kada su odrasli vektori H. obsoletus nazočni u vinogradu je vrijeme kada mogu prenijeti BN fitoplazmu sa zaraženih korova na vinovu lozu. Najviše vektora H. obsoletus ulovljeno je u vinogradu u kojem je kopriva dominantna korovna vrsta. Odrasli oblici S. titanus su bili nazočni na vinovoj lozi od sredine srpnja do sredine rujna u razdoblju od 2005. do 2007. Molekularnim analizama (PCR, RFLP) potvrđena je nazočnost sljedećih fitoplazmi voćaka i vinove loze u njihovim vektorima: PD fitoplazma u vektoru C. pyri i potencijalnom vektoru C. pyrisuga, ESFY fitoplazma u vektoru C. pruni, BN fitoplazma u vektoru H. obsoletus i u mogućim vektorima R.cuspidatus i C. wagneri. U ostalim vektorima fitoplazme nisu pronađene. Istraživanja korelacije između zakorovljenosti vinograda slakom i koprivom i brojnosti populacije vektora H. obsoletus, te zaraženih trsova tipičnim simptomima BN fitoplazme obavljeno je u razdoblju 2005. – 2007. godine. Zakorovljenost vinograda ocjenjivana je po skali 1 – 5 ( prilagođena skala po Braun Blanquetu ) u vrijeme pojave odraslih vektora. Vizualnim pregledima svakog trsa, početkom mjeseca rujna, određen je broj zaraženih trsova sa simptomima BN. U vinogradima u kojima je jača zakorovljenost vinograda slakom i koprivom pojavljuje se značajno više vektora H. obsoletus, a samim time i značajno veći broj zaraženih trsova tipičnim simptomima BN fitoplazme. U vinogradima u kojima je bila jača zakorovljenost vinograda slakom i koprivom pojavljuje se signifikantno više vektora H. obsoletus i time značajno više zaraženih trsova sa tipičnim simptomima BN fitoplazme.

fitoplazma ; voćke ; vinova loza ; vektori ; Cacopsylla ; Cixidae ; dinamika populacije ; molekularne analize (PCR ; RFLP) ; Hrvatska

nije evidentirano