Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Analiza odštetnih zahtjeva od vukova u Hrvatskoj (CROSBI ID 463946)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija

Štahan, Željko ; Huber, Đuro ; Kusak, Josip ; Kovačić, Darko ; Karadža, Katarina ; Novosel, Dinko Analiza odštetnih zahtjeva od vukova u Hrvatskoj // Zbornik sažetaka priopćenja Šestog kongresa biologa Hrvatske / Huber, Đuro (ur.). Zagreb: Hrvatsko biološko društvo, 1997. str. 224-225-x

Podaci o odgovornosti

Štahan, Željko ; Huber, Đuro ; Kusak, Josip ; Kovačić, Darko ; Karadža, Katarina ; Novosel, Dinko

hrvatski

Analiza odštetnih zahtjeva od vukova u Hrvatskoj

Sivi vuk (Canis lupus) u Hrvatskoj je zaštićena životinjska vrsta od svibnja 1995., a sukladno tom statusu vlasnici domaćih životinja imaju pravo tražiti od države nadoknadu štete koji im počini vuk. Budući da prije zaštite vuka štete nisu bile isplaćivane nije bilo niti evidencije o njima, a sada, kada za svaku prijavu ovlašteni inspektor obavlja očevid i ispisuje predviđeni obrazac, moguća je analiza prijavljenih šteta. Također su izvršena vlastita terenska istraživanja tragova na mjestu šteta i načina držanja stoke. Od 156 odštetnih zahtjeva od veljače 1995. do listopada 1996. čak 146 (94%) bilo je s područja Šibenske i Splitsko-dalmatinske županije. Traženo je obeštećenje za ukupno 925 zaklanih, ozlijeđenih ili nestalih grla stoke u ukupnoj vrijednosti od 693915 kuna. Za 106 slučajeva (68%) službeno je procijenjeno da je štetu počinio vuk i za to je odobrena ispata od 209000 kuna. Velika većina od ukupno 141 napada na stoku (90%) desila se dok su životinje bile na paši. Samo 25 (49%) od 64 promatrana stada stoke na paši bilo je čuvano, a samo 5 od 25 (20%) pastira tih stada je imalo i psa. Krupna stoka i manja stada redovito nisu čuvana. Samo 6 (4%) nezgoda desilo se dok je stoka bila u toru. Najveći dio šteta prijavljen je za razdoblje od svibnja do kolovoza (66%). U 108 (69%) slučajeva izmjeren je razmak ugriznih rana očnjaka, pri čemu je 12 puta (15%) najveći izmjereni razmak bio manji od 36 mm, a 3 puta (4%) veći od 55 mm, a što se smatra izvan raspona razmaka očnjaka u vuka. Terenskim istraživanjem je utvrđena prisutnost većeg broja pasa koji se nekontrolirano kreću terenom, pa i jedno razmnažanje pasa u divljini. Utvrđena je prisutnost čaglja u istraživanom području. Zaključujemo da je stoka je nedovoljno čuvana i da je među predatorima u istraživanom području vuk je u brojčanoj manjini u odnosu na pse i čagljeve.Dokazano je najmanje 8 slučajeva ubijanja i 3 druga stradanja zakonski zaštićenog vuka. Vuk je lovljen većim intenzitetom nego prije zaštite i za to još niti jedan počinitelj nije kažnjen. Zbog kratkog vremena zaštite i velikog broja ubijenih vukova nije moguće da je režim zaštite doveo do porasta populacije vuka.

vuk; štete; analiza

nije evidentirano

engleski

Analysis of wolf damage compensation requests in Croatia

nije evidentirano

wolf; damages; analyses

nije evidentirano

Podaci o prilogu

224-225-x.

1997.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Zbornik sažetaka priopćenja Šestog kongresa biologa Hrvatske

Huber, Đuro

Zagreb: Hrvatsko biološko društvo

Podaci o skupu

Šesti Kongres Biologa Hrvatske

predavanje

22.09.1997-26.09.1997

Opatija, Hrvatska

Povezanost rada

Biologija