hrvatski

Nalazi velikih fosilnih zvijeri u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj i njihov značaj u interpretaciji paleookoliša

Istraživanja pleistocenskih nalazišta u sjeverozapadnoj Hrvatskoj u proteklih 35 godina rezultirala su bogatim osteološkim nalazima fosilnih kralješnjaka. Na najznačajnijim nalazištima, polušpilji kraj Krapine, špilji Veternici u Medvednici, te Velikoj pećini i Vindiji kraj Ivanca, ostaci velikih fosilnih zvijeri su najbrojniji. Takva struktura nalaza uvjetovana je činjenicom da na svim nalazištima ostaci špiljskog medvjeda (Ursus spelaeus) čine preko 90% svih nalaza. Osim špiljskog medvjeda na lokalitetima sjeverozapadne Hrvatske nađeni su i slijedeći predstavnici velikih fosilnih zvijeri: smeđi medvjed (Ursus arctos), vuk (Canis lupus), crveni ili alpski vuk (Cuon alpinus), špiljski lav (Panthera spelaea), leopard (Panthera pardus), ris (Lynx lynx) i špiljska hijena (Crocuta spelaea). Ostaci velikih fosilnih zvijeri osim za istraživanje paleobioloških značajki pojedinih taksonomskih jedinica, filogenetskih, evolucijskih i mikroevolucijskih odnosa, pogodni su i za rekonstrukciju paleobiotopa. Navedene skupine predstavnici su različitih životinjskih zajednica koje su se sukcesivno izmjenjivale tijekom pleistocena. Promjene biotopa kao posljedica relativno brzih klimatskih oscilacija u pleistocenu uvjetovale su migracije pa čak i nestanak pojedinih skupina što je utjecalo na sastav faunističkih zajednica. Distribucija fosilnih ostataka velikih zvijeri kroz slojeve navedenih lokaliteta, te paleobiološke značajke pojedinih fosilnih vrsta (euritermnost, stenotermnost, otvoreniji i zatvoreniji biotop) omogućili su upotpunjavanje slike o klimatskim prilikama, te tipovima biotopa zastupljenih u sjeverozapadnoj Hrvatskoj tijekom srednjeg i gornjeg pleistocena. S obzirom da u istom sloju vrlo često nalazimo heterogene životinjske zajednice u smislu otvorenosti biotopa moguće je pretpostaviti egzistiranje niza različitih biotopa u okolici istraživanih špilja pri čemu treba uzeti u obzir i način akumulacije fosilnog materijala u njima. Iz navedenih istraživanja moguće je rekonstruirati tipove i raspored paleobitopa od otvorenijeg tipa u dolimana Krapine, Save, Bednje i Drave, pa do biotopa zatvorenog tipa šumovitih područja Medvednice, Ivanščice i Ravne gore.

velike fosilne zvijeri; pleistocen; Sjeverozapadna Hrvatska; paleookoliš

nije evidentirano