hrvatski

Važnost prakse Europskog suda za ljudska prava i Europskog suda pravde za razvoj hrvatskoga antidiskriminacijskog prava

U radu se upozorava na nerazvijenost domaće sudska prakse u svezi sa suzbijanjem diskriminacije i na neke nedostatke Zakona o suzbijanju diskriminacije, koji je kao opći antidiskriminacijski zakon donesen u cilju unapređenja stanja u tom području, ali i radi usklađivanja s pravnom stečevinom Europske Unije. Stoga autori analiziraju izvore prava i praksu Europskog suda za ljudska prava i Europskog suda pravde nastojeći iz tog razvijenijeg antidiskriminacijskog prava preuzeti osnovne zamisli, pojmove i objašnjenja koja još uvijek nedostaju ne samo hrvatskoj judikaturi već i pravnoj doktrini. U radu se razmatra pojam, osnove, oblici te izuzeci od zabranjene diskriminacije u praksi Europskog suda za ljudska prave i Europskog suda pravde. U području suzbijanja diskriminacije ti sudovi nastoje uskladiti svoju praksu i izbjeći razlike pri tumačenju istih pravnih instituta. U pitanjima antidiskriminacijskog prava jasno je vidljivo njihovo međusobno uvažavanje i prožimanje njihove prakse. Primjerice u predmetu D. H. protiv Češke Europski sud za ljudska prava razvija koncept „ neizravne diskriminacije“ po uzoru na praksu Europskog suda pravde, a u predmetu Stec protiv Velike Britanije stajalište o spolnoj diskriminaciji u mirovinskom sustavu zauzima vodeći računa o činjenici da je o istom pitanju već prethodno odlučivao Europski sud pravde. Jednako uvažavanje postoji i na drugoj strani. U svijetlu tih spoznaja u radu se analiziraju glavne materijalnopravne odredbe Zakon o suzbijanju diskriminacije. Pritom se glavni domaći antidiskriminacijski propis uspoređuju s pravnim standardima razvijenim u praksi Europskog suda za ljudska prava i Europskog suda pravde. Razmatra se i doseg pojedinih odredaba Zakona o suzbijanju diskriminacije sa stanovišta pravnih izvora koji su bili uzor pri njegovom donošenju. U svezi s tim otvaraju se i pitanja usklađenosti domaćih zakonskih rješenja s uzorima od kojih se polazilo. Autori ocjenjuju da pri daljnjem unapređenju hrvatskog antidiskriminacijskog prava treba polaziti od koncepcija i pojmovnih određenja koja su u svezi sa suzbijanje diskriminacije razvili Europski suda za ljudska prava i Europskog suda pravde.

Europski sud za ljudska prava; Europski sud pravde; diskriminacija; Zakon o suzbijanju diskriminacije

nije evidentirano