Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 393691

Novi poslovni neboderi u Zagrebu kao primjer izražavanja strukture moći


Zlatar, Jelena
Novi poslovni neboderi u Zagrebu kao primjer izražavanja strukture moći // Društvene promjene i društvena struktura: Hrvatska 20 godina kasnije / Marinović, Ankica ; Zrinščak, Siniša ; Marinović Jerolimov, Dinka ; Ančić, Branko (ur.).
Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo, 2009. str. 38-38 (predavanje, sažetak, znanstveni)


Naslov
Novi poslovni neboderi u Zagrebu kao primjer izražavanja strukture moći
(New business towers in Zagreb as an example of expressing power structure)

Autori
Zlatar, Jelena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Društvene promjene i društvena struktura: Hrvatska 20 godina kasnije / Marinović, Ankica ; Zrinščak, Siniša ; Marinović Jerolimov, Dinka ; Ančić, Branko - Zagreb : Hrvatsko sociološko društvo, 2009, 38-38

Skup
Društvene promjene i društvena struktura: Hrvatska 20 godina kasnije

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 3.-4. 04.2009.

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Neobjavljeni rad

Ključne riječi
Poslovni neboderi; urbanističko planiranje; urbana obnova; investitori; struktura moći
(Business towers; urban planning; urban renewal; investors; power structure)

Sažetak
U kontekstu društvene tranzicije grad Zagreb se susreće s mnogim urbanističkim i arhitektonskim problemima. Jedan od njih je i slučaj izgradnje poslovnih nebodera koji obuhvaća širok niz tema, od urbanizma, odnosno prostornog planiranja, prateće infrastrukture, preko arhitekture, do kulturoloških, socioloških i ekonomskih pitanja i značenja. Analizom relevantnih članaka, kao i materijala na web-stranicama te značajnih dokumenata i literature, pokušat će se dati uvid u glavne procese i probleme koji se javljaju pri izgradnje odabranih nebodera na prostoru Zagreba. Također će se odrediti i ključne aktere u njihovoj izgradnji (grad, investitore, struku i građane) te njihove pozicije moći i promjene u društvenoj strukturi do kojih dolazi uslijed njihovih pozicija. U fokusu istraživanja će biti primjeri poslovnih nebodera, kao što su Hoto Business Tower poduzetnika Tome Horvatinčića u Savskoj ulici, Eurotower u Vukovarskoj aveniji, Zagreb Tower na križanju Vukovarske i Radničke ulice i drugi. Prema novom GUP-u nakon 20 godina uz Savsku, Vukovarsku, Heinzelovu, Držićevu, Radničku i ostale gradske avenije dozvoljena je gradnja poslovnih i stambenih nebodera viših od 9 katova. Hipoteza ovog istraživanja glasi kako je u tom razdoblju, zbog interesa i pod pritiskom kapitalističkih investitora te sprege državnih razina s kapitalom došlo do novog trenda izgradnje poslovnih nebodera u Zagrebu. Glavni problem koji se javlja pri njihovoj izgradnji jest nedostatak urbanističkog plana, budući da je visoka gradnja u Zagrebu, grupirana u istočnom dijelu grada, nastajala (i još nastaje) bez pomnog prostornog planiranja. Generalni urbanistički plan time prestaje biti rezultat stručnog i profesionalnog rada obvezujući za planiranje razvoja grada, već postaje promijenjiv politički dokument za jednokratnu upotrebu. Mnogi stručnjaci upozoravaju na to da izabrane lokacije infrastrukturno ne mogu podnijeti predviđene objekte/nebodere. Aspekt koji proizlazi iz neplanirane izgradnje jest promjena lica grada, pri čemu neboderi označavaju konkurenciju inherentnu kapitalističkom poduzetništvu i time naglašavaju svoj kapitalistički imidž. Kroz spomenute nebodere odražava se i nepristupačnost arhitekture široj publici, a time i elitistični karakter kapitala i moći. Sljedeći problem kod izgradnje poslovnih nebodera jest preokretanje procesa koje izgradnja označava, a to su urbana obnova i revitalizacija, u korist investitora, budući da oni imaju najveću korist od tih projekata. Naime, najviše su zastupljeni upravo profitabilni projekti, pri čemu možemo reći da dolazi do uzurpacije i komercijalizacije javnog prostora, kao i udruživanja kapitala, vlasti i dijela struke pri zagovaranju i provođenju takvih projekata. U tom smislu neboderi postaju realizacija moći sprege investitora i kapitala, dok je većina struke stavljena u marginalni položaj, kao i sami građani, te je društvena struktura u smislu moći bitno izmijenjena u korist poduzetnika s kapitalom. Na kraju, pokušat će se odgovoriti i na pitanja u kojim je slučajevima izgradnja poslovnih nebodera potrebna, kada ih je prihvatljivo graditi i na koji način, te pokušati naznačiti neke smjernice u daljnjoj izgradnji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
100-1001172-1071 - AKTERI DRUŠTVENIH PROMJENA U PROSTORU (Anđelina Svirčić Gotovac, )

Ustanove
Institut za društvena istraživanja , Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Jelena Zlatar Gamberožić, (290355)