hrvatski

Utjecaj dojenja na pojavu alergijskih bolesti u djece

Cilj rada: U ovom radu, koji je dio šireg prospektivnog istraživanja o utjecaju prirodne prehrane na rast i razvoj djece i pojavu bolesti u dječjoj dobi, prikazali smo povezanost dojenja i pojavu alergijskog dermatitisa, alergijskog rinitisa i astme. Metode i ispitanici: Na području Istočne Hrvatske ispitali smo 50 majki s njihovom djecom (Tablica 1). Ukupno je bilo 22 djece dojene najmanje četiri mjeseca i 28 nedojene djece. Pregledom zdravstvenih kartona u pedijatrijskim ordinacijama utvrdili smo sadašnje zdravstveno stanje te djece u dobi s navršenih 5 godina života. Statistička obrada: Microsoft Excel 2003 (Microsoft Corp.) i Statistica 7.0 (StatSoft Inc.) Rezultati: U 27% naše djece (Tablica 2) koja su dojena najkraće četiri mjeseca, u dobi s navršenih 5 godina, dijagnosticiran je alergijski dermatitis, a alergijski rinitis i astma u oko 4% te djece dojene četiri mjeseca i duže. U skupini djece koja uopće nisu dojena ili su dojena kraće od četiri mjeseca života, alergijski dermatitis dijagnosticiran je u 21% djece, a alergijski rinitis i astma u 7% nedojene djece. Razlike u pojavi promatranih bolesti u našem ispitivanju nisu statistički vjerodostojne. Zaključak: Možemo zaključiti, kako postojeća razlika u bolestima koje smo promatrali, kod dojenih i nedojenih, statistički je nevjerodostojna. U sličnoj studiji, gdje su promatrali pojavu ekcema, zabilježili su manji broj djece s ekcemom, u djece koja su duže dojena, što nisu mogli povezati, niti s pušenjem majki, niti brojem trudnoća kao niti atopijom u obitelji. Mi smo imali nešto veći broj djece s alergijskim dermatitisom, što možda možemo objasniti pozitivnom atopijskom anamnezom u obitelji naše djece, koja su dojena duže od četiri mjeseca. Astmatične djece u ovoj studiji je bilo podjednako u dojenih i nedojenih. Neka istraživanja su dokazala stabilniji razvoj pluća u dojene djece, iako su parametri plućnih funkcija, mjereni u dobi između 11 i 16 godina, značajno zavisili o pozitivnoj obiteljskoj anamnezi i atopiji kod majke.

dojenje; alergijske bolesti; djeca

nije evidentirano

engleski

Influence of breastfeeding on incidence of allergy in children

Cilj rada: U ovom radu, koji je dio šireg prospektivnog istraživanja o utjecaju prirodne prehrane na rast i razvoj djece i pojavu bolesti u dječjoj dobi, prikazali smo povezanost dojenja i pojavu alergijskog dermatitisa, alergijskog rinitisa i astme. Metode i ispitanici: Na području Istočne Hrvatske ispitali smo 50 majki s njihovom djecom (Tablica 1). Ukupno je bilo 22 djece dojene najmanje četiri mjeseca i 28 nedojene djece. Pregledom zdravstvenih kartona u pedijatrijskim ordinacijama utvrdili smo sadašnje zdravstveno stanje te djece u dobi s navršenih 5 godina života. Statistička obrada: Microsoft Excel 2003 (Microsoft Corp.) i Statistica 7.0 (StatSoft Inc.) Rezultati: U 27% naše djece (Tablica 2) koja su dojena najkraće četiri mjeseca, u dobi s navršenih 5 godina, dijagnosticiran je alergijski dermatitis, a alergijski rinitis i astma u oko 4% te djece dojene četiri mjeseca i duže. U skupini djece koja uopće nisu dojena ili su dojena kraće od četiri mjeseca života, alergijski dermatitis dijagnosticiran je u 21% djece, a alergijski rinitis i astma u 7% nedojene djece. Razlike u pojavi promatranih bolesti u našem ispitivanju nisu statistički vjerodostojne. Zaključak: Možemo zaključiti, kako postojeća razlika u bolestima koje smo promatrali, kod dojenih i nedojenih, statistički je nevjerodostojna. U sličnoj studiji, gdje su promatrali pojavu ekcema, zabilježili su manji broj djece s ekcemom, u djece koja su duže dojena, što nisu mogli povezati, niti s pušenjem majki, niti brojem trudnoća kao niti atopijom u obitelji. Mi smo imali nešto veći broj djece s alergijskim dermatitisom, što možda možemo objasniti pozitivnom atopijskom anamnezom u obitelji naše djece, koja su dojena duže od četiri mjeseca. Astmatične djece u ovoj studiji je bilo podjednako u dojenih i nedojenih. Neka istraživanja su dokazala stabilniji razvoj pluća u dojene djece, iako su parametri plućnih funkcija, mjereni u dobi između 11 i 16 godina, značajno zavisili o pozitivnoj obiteljskoj anamnezi i atopiji kod majke.

brestfeeding; allergy; children

nije evidentirano