hrvatski

Marija Jurić Zagorka i Josip Juraj Strossmayer

Na temelju pisama koje je Marija Jurić Zagorka uputila biskupu Strossmayeru a koja su sačuvana u Biskupijskom arhivu Đakovo i Arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te biografskom Zagorkinom tekstu "Što je moja krivnja", sačuvanom u Arhivu Nacionalne i sveučilišne knjižnice, kao i na temelju objavljenih Zagornikih autobiografskih i biografskih zapisa te nekih njezinih novinarskih i književnih radova, u prvom i drugom poglavlju članka analizira se uloga koju je u Zagorkinom radu i životu imao biskup Josip Juraj Strossmayer kao i Zagorkino vrednovanje te uloge. Razdoblje u kojemu se analiziraju odnosi između biskupa Strossmayera i Zagorke ograničeno je na godine između 1896. i 1905. Posebna pozornost posvećena je Strossmayerovom poticaju Zagorki da napiše povijesni roman u kojemu će, opisujući progonstvo vještica, obraditi temu dostojanstva i uloge žene. Treće poglavlje odnosi se na razdoblje života Marije Jurić Zagorke nakon Strossmayerove smrti. U njemu je prikazana sudbina Zagornika romana Grička vještica, koji je Marija Jurić Zagorka napisala upravo na poticaj biskupa Strossmayera. Autorice ukazuju na potrebu daljnjih istraživanja međusobnog odnosa Marije Jurić Zagorke i biskupa Strossmayera budući da postoje naznake o postojanju i drugih pisama između Zagorke i Strossmayera.

žene ; ženska prava ; novinarstvo ; roman ; Malleus Maleficarum

nije evidentirano