Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 393411

Marija Jurić Zagorka i Josip Juraj Strossmayer


Barudžija, Gordana; Anić, Rebeka Jadranka
Marija Jurić Zagorka i Josip Juraj Strossmayer // Rodna perspektiva u međureligijskom dijalogu u XXI veku / Savić, Svenka ; Anić, Rebeka Jadranka (ur.).
Novi Sad: Futura publikacije i Ženske studije i istraživanja, 2009. str. 206-222 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)


Naslov
Marija Jurić Zagorka i Josip Juraj Strossmayer
(Marija Jurić Zagorka and Josip Juraj Strossmayer)

Autori
Barudžija, Gordana ; Anić, Rebeka Jadranka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Rodna perspektiva u međureligijskom dijalogu u XXI veku / Savić, Svenka ; Anić, Rebeka Jadranka - Novi Sad : Futura publikacije i Ženske studije i istraživanja, 2009, 206-222

ISBN
978-86-7188-110-4

Skup
Rodna perspektiva u međureligijskom dijalogu u XXI veku

Mjesto i datum
Novi Sad, Srbija, 7. 3. 2008

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Žene ; ženska prava ; novinarstvo ; roman ; Malleus Maleficarum
(Women ; women's rights ; journalism ; novel ; Malleus Maleficarum)

Sažetak
Na temelju pisama koje je Marija Jurić Zagorka uputila biskupu Strossmayeru a koja su sačuvana u Biskupijskom arhivu Đakovo i Arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te biografskom Zagorkinom tekstu "Što je moja krivnja", sačuvanom u Arhivu Nacionalne i sveučilišne knjižnice, kao i na temelju objavljenih Zagornikih autobiografskih i biografskih zapisa te nekih njezinih novinarskih i književnih radova, u prvom i drugom poglavlju članka analizira se uloga koju je u Zagorkinom radu i životu imao biskup Josip Juraj Strossmayer kao i Zagorkino vrednovanje te uloge. Razdoblje u kojemu se analiziraju odnosi između biskupa Strossmayera i Zagorke ograničeno je na godine između 1896. i 1905. Posebna pozornost posvećena je Strossmayerovom poticaju Zagorki da napiše povijesni roman u kojemu će, opisujući progonstvo vještica, obraditi temu dostojanstva i uloge žene. Treće poglavlje odnosi se na razdoblje života Marije Jurić Zagorke nakon Strossmayerove smrti. U njemu je prikazana sudbina Zagornika romana Grička vještica, koji je Marija Jurić Zagorka napisala upravo na poticaj biskupa Strossmayera. Autorice ukazuju na potrebu daljnjih istraživanja međusobnog odnosa Marije Jurić Zagorke i biskupa Strossmayera budući da postoje naznake o postojanju i drugih pisama između Zagorke i Strossmayera.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija, Teologija, Povijest



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
194-1941560-1542 - Religijski pluralizam, postmoderni religijski pokreti i hrvatski identitet (Stipan Tadić, )

Ustanove
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Jadranka Rebeka Anić, (277285)