hrvatski

Na razmeđu djetinjstva i zrelosti. Odnos rapskih majstora i njihovih naučnika u kasnom srednjem vijeku

Na temelju neobjelodanjene rapske srednjovjekjovne građe, prije svega bilježničkih isprava iz druge polovine 15. stoljeća te rapskog komunalnog statuta, autor nastoji rekonstruirati odnos majstora - obrtnika i šegrta odnosno naučnika s posebnim obzirom na položaj naučnika u ovoj, obstrano, korisnoj, vezi. Pri tome posebice nastoji ukazati na činjenicu da razdoblje šegrtovanja predstavlja zadnji stadij u djetinjstvu osoba iz nižih i srednjih društvenih slojeva rapske komune, ali i djece iz drugih krajeva (Hrvatske i Slavonije) koji su se, u specifičnim povijesnim okolnostima uvjetovanim razornim osmanskim pritiskom, naselili u Rabu pri čemu su njihovi roditelji, pripadnici najnižeg društvenog sloja komune, nastojali osigurati što bolju budućnost za svoju mušku djecu sklapajući ugovore o naukovanju. Pored toga, na temelju stranih vrela i medievističke literature, nastojati će se pojasniti vremenski trenutak u kojem naučnik (discipulus, famulus) prestaje biti dijete i postaje zrela osoba sposobna za samostalan materijalni i financijski život. Konačno, imajući u vidu da se naučnikom odnosno šegrtom moglo postati u vrlo ranim godinama djetinstva, čak i prije aetas legitima, koje su po Rapskom statutu za dječake bila 14 godina, u radu će se nastojati ukazati na vremenski raspon i životnu dob u kojem je neko dijete ili dječak moglo obavljati službu šegrtovanja odnosno naukovanja. Pri tome će se nastojati usporediti djetinjstvo rapskog šegrta sa teološko-filozofskim razmišljanjima raznih srednjovjekovnih teologa i filozofa koji su ljudski životni vijek dijelili prema raznim shemama: trojnoj, četvornoj ili sedmornoj te ga smjestiti u neke od tih grupa.

djetinjstvo; zrelost; Rab; Dalmatia; šegrti; 15. stoljeće

nije evidentirano