Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 392592

Štete od smeđeg medvjeda (Ursus arctos L.) u šumama Gorskoga kotara i Like i mjere zaštite


Grubešić, Marijan; Krapinec, Krapinec; Majnarić, Dario; Sertić, Juraj; Margaletić, Josip; Vucelja, Marko
Štete od smeđeg medvjeda (Ursus arctos L.) u šumama Gorskoga kotara i Like i mjere zaštite // Sažeci 53. seminara biljne zaštite / Cvjetković, Bogdan (ur.).
Zagreb: Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2009. str. 41-41 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Štete od smeđeg medvjeda (Ursus arctos L.) u šumama Gorskoga kotara i Like i mjere zaštite
(Damage from brown bear (Ursus arctos L.) in the forests of Gorski Kotar and Lika and forest protection)

Autori
Grubešić, Marijan ; Krapinec, Krapinec ; Majnarić, Dario ; Sertić, Juraj ; Margaletić, Josip ; Vucelja, Marko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Sažeci 53. seminara biljne zaštite / Cvjetković, Bogdan - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2009, 41-41

Skup
53. seminar biljne zaštite

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 10-13.02.2009

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Šumski ekosustavi; Smeđi medvjed; štete
(Forests ecosystems; brown bear; damage)

Sažetak
Štete od smeđeg medvjeda (Ursus arctos L.) u šumskim sastojinama se manifestiraju kao guljenje kore i griženje kambija na stablima. Medvjed guli koru s drveta od prizemlja do približno 1, 5 metra visine hraneći se novoformiranim slojem kambija i bjelike. Ponekad se penje na stablo i guli koru s viših dijelova stabla potpuno ih prstenujući. Oštećenja nastaju na način da medvjed zubima progriza koru u gornjem dijelu, a potom ju kandžama skida prema dolje i bjeliku vadi zubima. Na stablu se vide uočljivi otisci kandži. Medvjed u šumama Gorskoga kotara i Like oštećuje stabla obične jele (Abies alba Mill.). Istraživanje intenziteta šteta od smeđeg medvjeda su obavljena u razdoblju od 2004. do 2007. godine. Utvrđeno je da oštećenja nastaju u svibnju i lipnju. U prethodnim kemijskim analizama kambijalnog sloja obične jele dokazano je da medvjed stabla oštećuje radi zadovoljenja potreba za šećerom kojim biljka obiluje u tom razdoblju. Vrijeme prestanka šteta podudara se s pojavom drugih izvora hrane u prirodi kojima se životinja počinje hraniti. Mali postotak kambijalnog sloja, te čvrsta priljubljenost kore uz drvo koju je teško odvojiti, razlog su zašto medvjed ne oštećuje stabla u jesenskom periodu. Medvjedi preferiraju najjača i najrazvijenija stabla u sastojini uzrokujući smanjenje njihovoga prirasta ili sušenje. Oštećenja na kori predstavljaju mjesta za ulazak patogenih mikroorganizama koji mogu uzrokovati oboljenje i ugibanje stabla. U provedenom istraživanju štete su iskazane brojem osušenih stabala doznačenih za sječu. Na promatranim lokalitetima ukupno su doznačena 232 stabla sa drvnom masom od 478, 63 m3. Prosječni debljinski stupanj stabala je iznosio 42, 5 cm. Štete su zabilježene na zapadnim i jugozapadnim ekspozicijama, na padinama s prosječnim nagibom od 10° do 20°. U smanjenju intenzitet šteta korištene su slijedeće dvije metode: dodatna prihrana peletima na bazi šećera u kritičnim mjesecima, te regulacija brojnosti populacije pojačanim odstrelom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
068-1430115-2119 - Šumski ekosustavi kao prirodna žarišta hantavirusa i leptospira (Josip Margaletić, )

Ustanove
Šumarski fakultet, Zagreb