hrvatski

Interkulturalne dimenzije nacionalnog kurikuluma

Interkulturalni odgoj i obrazovanje, odnosno interkulturalno učenje, podrazumijeva puno više od jednostavnog postojanja svjesnosti o različitosti. Činjenica je da smo svi različiti. Interkulturalno učenje znači i multikulturalno društvo u okvirima interkulturalnog područja učenja u kojem će se kompetencije temeljiti na otvorenosti, poštivanju i prihvaćenosti. U strukturiranju nacionalnog kurikuluma multukulturalno okružje jedna je od temeljnih odrednica. Definiranje važnih kurikulumskih sastavnica ovisit će i od interkulturalnih predispozicija učenika (pravo na različitost, pridonosi ostvarivanju jednakih mogućnosti i priprema za zajednički život u demokratskom društvu). Interkulturalni kurikulum temelji se na stečenim iskustvima učenika - znanjima, sposobnostima, vrijednostima i stavovima, a obuhvaća više komplementarnih dimenzija: kulturalnu (sposobnost interkulturalne komunikacije na lokalnom, nacionalnom i internacionalnom nivou), društvenu (suodnos u procesu poštivanja ljudskih prava, individualne i društvene odgovornosti i socijalne pravde - funkcije obitelji, poticanje suradnje, sudjelovanje u javnom životu), gospodarsku (osposobljavanje učenika za različite radne uloge i odgovornu potrošnju) i okolinsku (priprema za donošenje strateških odluka prema održivom razvoju). Kurikularni pristup pretpostavlja proces podložan stalnim promjenama u suglasju s postmodernom orijentacijom otvorenog odgoja, gdje škola prestaje biti samo mjesto stjecanja interkulturalnih spoznaja, već kontinuiranog "učenja" (su)života, suradnje, tolerancije, ravnopravnosti, u kojem neposredno sudjeluju učenici, učitelji, roditelji i okružje. Interkulturalni kurikulum stoga valja koncipirati prema boljem upoznavanju sebe, potom drugih, otkrivanju sličnosti i razlika, sagledavnju predrasuda te ostvarivanju zajedničkih ciljeva kroz suradnju.

interkulturalizam; interkulturalni odgoj i obrazovanje; kurikulum; nacionalni kurikulum; interkulturalni kurikulum

nije evidentirano