hrvatski

Javnozdravstvene mjere u cilju unaprijeđenja prehrane i prevencije bolesti srca i krvnih žila

Smatra se da su tri vodeća čimbenika rizika za nastanak i razvoj koronarne bolesti srca pušenje, hipertenzija i povišene vrijednosti kolesterola u krvi - koji zajedno čine oko 50% rizika za razvoj koronarne bolesti srca. Rezultati kliničkih istraživanja u okviru primarne prevencije koronarne bolesti srca potvrdili su da se sniženjem razine kolesterola u krvi direktno utječe na incidenciju KBS (koronarne bolesti srca), kako s letalnim tako i s pozitivnim ishodom. Međutim, pitanje kako modificirati i je li potrebno i koliko ograničiti dnevni unos kolesterola za zdravu populaciju, s ciljem prevencije srčanih bolesti, još uvijek predstavlja izazov istraživačima. Obzirom da bolesti srčano-žilnog sistema predstavljaju vodeće uzroke smrti u Hrvatskoj, to je poznavanje rizičnih čimbenika koji doprinose nastanku ili razvoju ovih bolesti kao i poduzimanje ciljanih preventivnih mjera, te mjera za unapređenje zdravlja od prioritetnog javnozdravstvenog značaja. U prehrani našeg pučanstva masti osiguravaju oko 40 % ukupne energije. Masti koje u organizam unosimo preko namirnica uglavnom su mješavina triju vrsta masnih kiselina: jednostruko nezasićenih, višestruko nezasićenih i zasićenih masnih kiselina. Relativno visoka prevalencija srčanožilnih bolesti u našoj populaciji dovodi se u svezu s načinom prehrane i značajnom potrošnjom masti, naročito zasićenih masnih kiselina. Smatra se da je upravo prehrana bogata mastima jedan od uzročnih čimbenika u razvoju pretilosti i doprinosi povećanju vrijednosti kolesterola u krvi.

prehrana; prevencija; kardiovaskularne bolesti

nije evidentirano