hrvatski

Julijano Sokolić, "Zavičajni kalendar cresko-lošinjskog otočja", Katedra Čakavskog sabora Cres-Lošinj - Otočki ljetopis Cres-Lošinj, 15, Mali Lošinj 2008., 175 str.

Zavičajni je kalendar Cresa i Lošinja pokrenut još 1979. u prvom broju "Otočkog vjesnika", glasila Općine Cres-Lošinj. Na taj je način Julijano Sokolić počeo obilježavati značajne datume iz prošlosti ovih otoka, s posebnim osvrtom na događaje i ljude. Autor naglašava činjenicu da mnogo toga još nije prikupljeno te da posebnu pozornost, osim arhivskom istraživanju, valja posvetiti i vrlo razgranatoj creskoj i lošinjskoj dijaspori u Italiji, Americi i Australiji, unutar koje su djelovali ili djeluju brojni znanstvenici, umjetnici i poslovni ljudi. Ova knjiga predstavlja Sokolićevo nastojanje da podatke koje je do sada prikupio uobliči u knjigu, čime bi oni bili objavljeni na jednome mjestu i time svim zainteresiranim čitateljima postali lakše dostupni. Sukladno naslovu koji nosi, knjiga je podijeljena tako da poglavlja zapravo predstavljaju mjeseci u godini, pri čemu pisac za svaki spominje najznačajnije događaje kronološki poredane po datumu. Kalendar obrađuje raznovrsne teme iz prošlosti dvaju otoka i njihove okolice. U njemu su spomenuti brojni sveci te je naznačen njihov blagdan koji se slavi u pojedinim mjestima: primjerice, sv. Sidar (Cres, 2. siječnja), sv. Fabijan i Sebastijan (Dragozetići, 20. siječnja), sv. Blaž (Predošćica, 3. veljače), sv. Ana (Vidovići i Vele Srakane, 26. srpnja), sv. Rok (Belej, Krčina i Filozići, 16. kolovoza), sv. Augustin (Srem, Plat i Verin, 28. kolovoza), sv. Uršula (Podol, 21. listopada). U kalendaru se spominju i pojedini svećenici koji su proučavali bogatu otočnu baštinu, između ostalih, Frane Dobrović (1825.-1914.), Dinko Muškardin (1839.-1904.), Alfonso Orlini (1887.-1969.), Vjenceslav Bandera (1896.-1965.), Josip Vlahović (1909.-2007.) i dr. Od događaja značajan je, primjerice, potres u Osoru (1511.), osnivanje Pomorske škole u Malom Lošinju (1855.), otvaranje Hrvatske čitaonice u Nerezinama (1896.), gradnja Narodnog doma u Cresu (1908.), dovršenje asfaltne ceste Porozine-Veli Lošinj (1968.), utemeljenje ogranka Matice hrvatske u Malom Lošinju (1990.) itd. Osim ličnosti iz prošlosti, knjiga obrađuje i naše suvremenike, koji su rodom ili svojim radom i djelovanjem vezani za Cres i Lošinj: u tu skupinu spadaju, primjerice, slikar Mate Solis te sveučilišni profesori akademik Elso Kuljanić iz Stivana i prof. dr. sc. Dinko Zorović iz sv. Jakova. Zavičajni kalendar predstavlja vrijedni uradak, prije svega koristan kao poticaj za daljnje istraživanje svekolike prošlosti Cresa i Lošinja. Pristupom i uporabom velike količine različitih podataka, on je i izvrstan metodološki model za slična istraživanja prošlosti pojedinih naselja spomenutih dvaju otoka. Knjiga obiluje brojnim vrlo uspjelim, starijim i novijim slikovnim prilozima, pa i s tog aspekta predstavlja kvalitetan doprinos. Mr. sc. Julijana Sokolića valja pohvaliti da ju je raznolikim i pomno odabranim prilozima učinio privlačnim djelom za brojne, sadašnje i buduće, proučavatelje prebogate kulturno-povijesne baštine Cresa i Lošinja, potvrdivši se još jednom kao jedan od njezinih najboljih poznavatelja.

Cres; Lošinj; zavičajni kalendar

nije evidentirano