Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Religija u filozofskom i socio-kulturnom kontekstu (CROSBI ID 149406)

Prilog u časopisu | prethodno priopćenje

Karlić, Ivan Religija u filozofskom i socio-kulturnom kontekstu // Filozofska istraživanja, 28 (2009), 4; 793-804

Podaci o odgovornosti

Karlić, Ivan

hrvatski

Religija u filozofskom i socio-kulturnom kontekstu

Što se može očekivati od susreta i dijaloga između kulture i Crkve (teologije, vjere)? Polazna točka u ovoj raspravi je novum kojega je iznjedrio Drugi vatikanski sabor ; kulturalno gledano, on predstavlja događaj kojim su srušene umjetne prepreke između kulture (svijeta) i Crkve (vjere, teologije). Upravo taj događaj čini se da je širom otvorio vrata susretu i dijalogu između Crkve (teologije) i kulturalnog ambijenta u kojemu se i Crkva nalazi. Crkveno-teološko zauzimanje za dijalog sa suvremenom kulturom moralo bi, prema autorovu mišljenju, ispuniti neke zahtjeve ili pretpostavke, kako bi taj dijalog ne samo bilo lakše ostvariti, nego da donese i određene plodove svijetu i čovječanstvu. Jedna od prvih pretpostavki je simpatija (koja može biti i kritička) u odnosu prema svijetu i vremenu u kojemu se živi i djeluje ; to je neophodan prvi korak u uspostavljanju „ prvoga kontakta“ između Crkve (teologije) i kulture. Druga pretpostavka je ona koja se odnosi na snažniju valorizaciju uloge lokalnih crkava (na nacionalnom ili kontinentalnom nivou) koje se čine (u odnosu na univerzalnu Crkvu) primjerenijim subjektima koji će lakše naći dodirne točke između općeljudskih pitanja i kulturalno elaboriranog navještaja vjere. Nadalje, unutar Crkve sve važnije mjesto i ulogu u vođenju dijaloga sa suvremenom kulturom trebaju imati vjernici-laici, tj. muževi i žene koji su više uronjeni u razna svjetska (kulturalna) životna područja kao što je politika, gospodarstvo, zdravstvo, itd. Unutar same Crkve valjalo bi sjediniti tzv. „ benediktinsku duhovnost“ , koja privilegira autoritet (auctoritas), sa tzv. „ franjevačkom osjetljivošću“ koja je više usmjerena na bratstvo/sestrinstvo (fraternitas) ne samo među ljudima nego i sa svim stvorenim. Konačno, ne treba zaboraviti ni razlikovanje između vjere i teologije (koja je po svojoj naravi „ kultura vjere“ ): to razlikovanje, koje ne znači strogo dijeljenje, otvara prostore da se različitim kulturalnim načinima izrekne vjera u Isusa Krista u različitim ozemljima i ambijentima u kojima ljudi obitavaju.

Crkva; teologija; kultura; dijalog; istraživanje; Drugi vatikanski sabor.

nije evidentirano

engleski

The Church (Theology) and Culture in Dialogue

nije evidentirano

Church; theology; culture; dialogue; investigation; Second Ecumenical Council of the Vatican

nije evidentirano

Podaci o izdanju

28 (4)

2009.

793-804

objavljeno

0351-4706

Povezanost rada

Sociologija, Filozofija, Teologija

Poveznice
Indeksiranost