Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 390547

Kompetencije za psihosocijalni rad - percepcija studenata pomagačkih struka


Huić, Aleksandra; Ricijaš, Neven; Branica, Vanja
Kompetencije za psihosocijalni rad - percepcija studenata pomagačkih struka // Knjiga sažetaka 1. kongres psihologa Bosne i Hercegovine s međunarodnim učešćem / Kolenović-Đapo, Jadranka ; Hasanbegović-Anić, Enedina ; Đapo, Nermin ; Đokić, Ratko (ur.).
Sarajevo: Društvo psihologa u Federaciji Bosne i Hercegovine ; Društvo psihologa Republike Srpske, 2009. (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Kompetencije za psihosocijalni rad - percepcija studenata pomagačkih struka
(Competencies for psychosocial work - students' perception)

Autori
Huić, Aleksandra ; Ricijaš, Neven ; Branica, Vanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka 1. kongres psihologa Bosne i Hercegovine s međunarodnim učešćem / Kolenović-Đapo, Jadranka ; Hasanbegović-Anić, Enedina ; Đapo, Nermin ; Đokić, Ratko - Sarajevo : Društvo psihologa u Federaciji Bosne i Hercegovine ; Društvo psihologa Republike Srpske, 2009

ISBN
978-9958-585-72-2

Skup
Naučno-stručni skup: 1. kongres psihologa Bosne i Hercegovine s međunarodnim učešćem

Mjesto i datum
Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 29.-31.01.2009

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Kompetencije; ishodi obrazovanja; samoprocjena; studenti
(Competencies; educational outcomes; selfperception; students)

Sažetak
Cilj ovog istraživanja bio je provjeriti što sami studenti, po završetku svojeg obrazovanja, misle da mogu i znaju raditi u području psihosocijalnog rada. Zanimala nas je procjena studenata koliko uspješno, u trenutku kada se nalaze na kraju svojeg visokoškolskog obrazovanja, mogu provoditi specifične aktivnosti u praksi. Pretpostavili smo da će se studenti psihologije, socijalnog rada i socijalne pedagogije, s obzirom na razlike u obrazovnim programima ove tri studijske grupe, razlikovati u svojoj percepciji kompetentnosti za psihosocijalni rad. Sudjelovalo je ukupno 302 studenata četvrte godine (dvije generacije), od čega 112 studenata psihologije (37%), 119 studenata socijalnog rada (39%) i 71 student socijalne pedagogije (24%). Primijenili smo Skalu percipirane kompetentnosti za psihosocijalni rad (Ricijaš, Huić i Branica, 2006), te prikupili podatke o tome vide li se studenti po završetku svojeg obrazovanja u neposrednom radu s korisnicima kao i podatke o uključenosti studenata u volonterske aktivnosti u području psihosocijalnog rada. Rezultati pokazuju kako postoje značajne razlike između studenata tri studijske grupe – studenti socijalne pedagogije osjećaju se najkompetentnije, dok se studenti psihologije osjećaju najmanje kompetentno za budući psihosocijalni rad. Studenti koji na kraju svojeg obrazovanja žele karijeru u ovom području razlikuju se od studenata koji to ne žele i to s obzirom na procjenu kompetentnosti za neposredan rad s korisnicima. Također, oni studenti koji su tijekom studija, putem volontiranja, stekli praktično iskustvo u radu osjećaju se kompetentnije od studenata koji se nisu angažirali na taj način, što govori u prilog poticanju studenata na volonterski psihosocijalni rad tijekom studija. Rezultati su raspravljeni u svjetlu razlika studentskih programa navedenih struka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija, Pedagogija, Socijalne djelatnosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
013-0000000-2630 - Znanstvena utemeljenost i razvoj socijalne pedagogije u Republici Hrvatskoj (Zdravka Poldrugač, )
130-1301422-1420 - Uloga socio-kognitivnih procesa u samoregulaciji i interpersonalnim odnosima (Željka Kamenov, )

Ustanove
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb,
Filozofski fakultet, Zagreb