hrvatski

Regionalni stereotipi u Republici Hrvatskoj u okviru modela sadržaja stereotipa

Cilj istraživanja bio je provjeriti vrijede li postavke modela sadržaja stereotipa na primjeru Republike Hrvatske tj. njezinih regija u ovom slučaju grada Zagreba i Zagrebačke županije te Istre i Slavonije. Provjeravane su dvije postavke modela sadržaja stereotipa, jedna vezana uz ambivalentnu prirodu stereotipa, a druga uz ovisnost procjena na dimenzijama sposobnosti i topline o socioekonomskom statusu grupe. U istraživanju je sudjelovalo 130 sudionika u dobi od 18 do 53 godine, a u svrhu istraživanja sudionici su pronalaženi na različitim lokacijama (Zagreb, Slavonski Brod i Rijeka) u nekoliko navrata. Najveći broj sudionika u istraživanju bio je sa područja Zagreba (28, 5%), zatim iz Slavonije (25, 4%) te iz Istre (23, 8%) i ostalo (22, 3%). Regionalni stereotipi mjereni su preko procjena je li i u kojoj mjeri svaka od osobina namijenjena mjerenju dimenzije sposobnosti i topline karakteristična za pripadnike pojedine regije na skali od 5 stupnjeva. U istraživanju je potvrđena mogućnost razlikovanja dvije dimezije socijalnih procjena (stereotipa): dimezije topline i dimenzije sposobnosti sukladno modelu sadržaja stereotipa, i ujedno utvrđene su značajne razlike u procjenama sposobnosti i topline Slavonaca, Zagrepčana i Istrana. Razlike u procjenama sposobnosti i topline pripadnika tri regije sukladne su razlikovanju tri regije u stupnju ekonomske razvijenosti regija. Pripadnici ekonomski razvijenijih regija (Zagrepčani i Istrijani) procjenjuju se relativno pozitivnije na dimenziji sposobnosti nego na dimenziji topline, dok je kod procjene pripadnika iz ekonomski slabije razvijene regije (Slavonaca) situacija obrnuta. Rezultati potvrđuju hipoteze sukladne modelu sadržaja sterotipa, prvu da je sadržaj sterotipa ambivalentan, te drugu da procjene na dimenzijama sposobnosti i topline ovise o socioekonomskom statusu u ovom slučaju ekonomskoj razvijenosti regije. Ujedno rezultati su djelomično potvrdili hipotezu o potojanju pristranosti prema vlastitoj grupi, odnosno pozitivnijih stereotipa vlastite nego vanjskih grupa. Jedina grupa kod koje nije potvrđeno postojanje pristranosti prema vlastitoj grupi su Slavonci. Naime, između samoprocjena Slavonca i procjena drugih nisu utvrđene statistički zančajane razlike niti u pogledu dimenzije topline niti dimenzije sposobnosti.

stereotipi; dimenzija sposobnosti; dimenzija topline; socioekonomski status regija

nije evidentirano