hrvatski

Biljna raznolikost i prinos prirodnih travnjaka na Ćićariji (Hrvatska)

Ovčarska proizvodnja u planinskom dijelu sjeverne Istre, Ćićariji, odvija se dijelom na tradicionalan način. Tako se ishrana ovaca često temelji na prirodnoj vegetaciji travnjaka (paša i sijeno) slabo poznatog prinosa, kemijskog sastava i hranidbene vrijednosti, te znanstveno nedovoljno istraženog utjecaja na zdravlje životinja, kao i na kakvoću njihovih proizvoda – prvenstveno mlijeka i mesa. Tijekom 2003. i 2004. po prvi puta istraživana je samonikla vaskularna flora prirodnih travnjaka, a tijekom 2008. istraživan je prinos travnjačke zajednice kamenjarskih pašnjaka i suhih travnjaka iz reda Scorzonero-Chrysopogonetalia Ht. et H-ić 1934 na 4 lokaliteta na Ćićariji (560-700 m NV). Zajednica se razvija na razmjerno dubokim, smeđim, primorskim tlima i u praviluje na površini bez kamena te se koristi kao livada, ali i kao pašnjak. Karakteristične svojte zajednice su: Scorzonera villosa (murava), Knautia illyrica (ilirska prženica), Leucanthemum atratum subsp. platylepis (liburnijska ivančica), Plantago argentea (srebrnolisni trputac), Inula hirta (dlakavi oman). Na izabranim lokacijama pojavljuju se različite asocijacije sa sljedećim dominantnim svojtama: Carex humilis (šaš crljenika), Satureja montana (primorski čubar), S. subspicata (planinski vrijesak), Stipa pennata subsp. eriocaulis (kovilje). U zajednici nalazimo i mnoge za ovce palatibilne i kvalitetom vrijedne vrste kao što su: Lotus corniculatus (roščićava svinđuša), Medicago lupulina (hmeljasta vija), Onobrychis viciifolia (sjetvena grahorka), Trifolium alpestre (planinska djetelina), T. campestre (poljska djetelina), Sangiusorba minor (mala krvara), Plantago lanceolata (uskolisni trputac), Tragopogon pratensis subsp. orientalis (livadna kozja brada) i druge, koje prema Šoštačić- Pisačić i Kovačević (1968) imaju odličnu i vrlo dobru kvalitetu kako u zelenom stanju tako i u sijenu. Godišnji prinos travnjaka kreće se od 2.51 tone suhe tvari po hektaru (ST/ha) do 5.00 t ST/ha, a produkcija zelene mase kroz godinu od 5.74 t/ha do 13.95 t/ha, ovisno o načinu korištenja. Rezultati ovih preliminarnih istraživanja mogli bi omogućiti određivanje smjernica za cjelovito i optimalno gospodarenje travnjacima na istraživanim lokalitetima što će pridonijeti ne samo unapređenju ekološke ovčarske proizvodnje, već i očuvanju raznolikosti flore i vegetacije travnjaka u Istri.

biljna raznolikost ; travnjaci ; Scorzonero-Chrysopogonetalia ; Ćićarija ; Istra

nije evidentirano