hrvatski

Od neuroepidemiologije do neuroimunologije: plodnost i multipla skleroza

U 199 bolesnica u fertilnom razdoblju života s klinički definiranom multiplom sklerozom (C M Poser, 1983) nađeno je u sedam bolesnica (3.5%) početak bolesti prije prve trudnoće ; u pet (2.5%) bolest se pojavila za vrijeme trudnoće ; u dvije bolesnice (1%) multipla se skleroza manifestirala u intervalu između prve i druge trudnoće, a u četrnaest bolesnica (7%) bolest je počela u babinje. U uzorku MS bolesnica rodom iz Gorskoga kotara (IMAB kriteriji) samo je jedna (2.8%) navela trudnoću kao provocirajući čimbenik bolesti, dok je njih 8(18.6%) upućivalo na babinje kao početno doba bolesti. Zaštitnička uloga trudnoće i pejorativni učinak puerperija u evolutivnoj slici bolesti odrazili su se i na imuna zbivanja trudnih MS bolesnica. Opći povoljan tijek bolesti u trudnoći praćen je primjerenom razinom T i B limfocita, imunoglobulina i C3 komplementa te vrlo izraženom reaktivnošću limfocita na poliklonske mitogene. Imuna reaktivnost u vrijeme pogoršanja u babinje bila je potisnuta. To se očitovalo u padu aktivnih i totalnih T-limfocita, B-limfocita i C3 komplementa te slabljenju reaktivnosti limfocita na mitogene, posebno PHA.

Plodnost; Multipla skleroza

nije evidentirano